Upotreba e-poslovanja u Hrvatskoj i Srbiji

Fri, Apr 3, 2009

Po informacijama iz E-Commerce and Development Reporta 2007-2008 godine Internet penetracija u razvoju ekonomija je bila 10 puta veÄ‡a od samog razvoja ekonomije, dok je godinu ranije taj odnos bio 6:1 ( u korist Internet penetracije ).

TakoÄ‘e, dolazi do znaÄajnog poveÄ‡avanja penetracije broadband korisnika u razvijenim zemljama.

IzmeÄ‘u razvijenih zemalja, Evropske zemlje imaju najviÅ¡i rast korisnika Interneta ali najmanju (prosjeÄnu) penetraciju. Po prvi put Holandija je postala prva zemlja po Internet penetraciji u Evropi ( uklonila je sa trona Å vedsku ).

Hrvatska

Jedan od glavnih zadataka programa e-Hrvatska je stvaranje povoljnih uslova za razvoj elektronskog poslovanja. Stvaranje pravnog okruÅ¾enja u Hrvatskoj za uspjeÅ¡an razvoj elektronskog poslovanja poÄelo je donoÅ¡enjem Zakona o elektronskom potpisu u 2002. godini i Zakona o elektronskoj trgovini u 2003. godini.

Intenzivnijim razvijanjem informacionih usluga u drÅ¾avnoj upravi i sprovoÄ‘enjem informatiÄkog opismenjavanja korisnika usluga oÄekuje se znaÄajnija primjena elektronskog poslovanja. Nosioci ovih aktivnosti su SrediÅ¡nji drÅ¾avni ured za e Hrvatsku, Ministarstvo finansija, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski informatiÄki zbor. Sva ostala tijela drÅ¾avne uprave trebaju modifikovati vlastito poslovanje i gdje je to moguÄ‡e, ukloniti potrebu da se transakcije potvrÄ‘uju papirnim dokumentima.

e-REGOS

Usluga e-Regos u sklopu HITRO.HR servisa od 2005. omoguÄ‡ava elektronsku predaju obrasca Specifikacije po osiguranicima o obraÄunatim doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja (tzv. Obrazac R-Sm) uz autorizaciju pristupa servisu i ovjeru obrasca primjenom inteligentne kartice sa digitalnim certifikatom. Usluga je dostupna na stranici eregos.fina.hr, koja je dostupna samo registrovanim korisnicima. Informacije o registraciji za koriÅ¡tenje usluge se nalaze na www.hitro.hr.

e-PDV

e-PDV je prva elektronska usluga Porezne uprave iz sastava ePorezna koja svim poreznim obveznicima u Hrvatskoj omoguÄ‡ava jednostavno i sigurno donoÅ¡enje podataka o periodiÄnom obraÄunu PDV-a za odreÄ‘eni obraÄunski interval. Da bi se usluga ePDV mogla koristiti potrebno je posjedovanje certifikovanog elektonskog potpisa koji izdaje FINA.

e-NAUTIKA

e-NAUTIKA je poÄela sa radom u 2005. godini i omoguÄ‡ava svim pravnim i fiziÄkim licima koje se bave djelatnoÅ¡Ä‡u iznajmljivanja jahti i brodiÄ‡a da prije isplovljavanja, na osnovama dodijeljenih korisniÄkih prava, prijave posadu i putnike putem Interneta koriÅ¡Ä‡enjem inteligentnih kartica s digitalnim certifikatom. Istovremeno sastav omoguÄ‡ava prijavu boravka stranih drÅ¾avljana na Äarter plovilima pri Ministarstvu unustraÅ¡njih poslova. Komunikacija se obavlja sigurnim kanalom (SSL) upotrebom digitalnog certifikata. Cilj projekta je ubrzati poslovne procese Ministarstva mora, turizma, prometa, vezanim uz Äarter plovila, osigurati kompletan nadzor nad djelatnoÅ¡Ä‡u iznajmljivanja plovila svim nadleÅ¾nim tijelima drÅ¾avne uprave.

CARINA.hr

Carinska uprava je prve Internet usluge meÄ‘unarodnim otpremnicima stavila na raspolaganje 2001. godine. Osim predaje i kontrole carinske deklaracije, otpremnici imaju uvid u trenutno optereÄ‡enje njihovih bankovnih garancija. Ove usluge omoguÄ‡ile su znatnu uÅ¡tedu u poslovanju, brÅ¾e podnoÅ¡enje carinskih deklaracija, te smanjeni rizik poslovanja.

Srbija

Godina 2008. je donijela niz pozitivnih deÅ¡avanja u oblasti elektronskog poslovanja na teritoriji Srbije i pretpostavlja se da Ä‡e tekuÄ‡a godina vjerovatno biti kljuÄna za dalji razvoj elektronske trgovine i elektronskog poslovanja u Srbiji.

EU je prije nekoliko godina u Lisabonu definisala svoju strategiju razvoja informacionog druÅ¡tva, kako bi zemlje Älanice EU u novim savremenim uslovima poslovanja oÄuvale ekonomski nivo razvoja i omoguÄ‡ile njegov dalji rast. Savjet ministara EU je 2003. godine usvojio Akcioni plan eEvropa 2005, Äiji je cilj bio da Evropa do kraja 2005. ima moderne javne e-servise i povoljno okruÅ¾enje za razvoj elektronskog poslovanja.

Srbija je kao Älanica Inicijative za elektronsku jugoistoÄnu Evropu koja funkcioniÅ¡e u okviru Pakta za stabilnost jugoistoÄne Evrope, joÅ¡ 2002. godine potpisala eSEE Agendu za razvoj informacionog druÅ¡tva. U tom dokumentu se predviÄ‘a da Srbija kao potpisnik treba da usvoji politiku i strategiju razvoja informacionog druÅ¡tva, usvoji i implementira pravnu infrastrukturu za informaciono druÅ¡tvo, Å¡to podrazumijeva donoÅ¡enje viÅ¡e zakona, kao Å¡to su zakon o telekomunikacijama, zakon o elektronskom poslovanju, zakon o kriminalu na Internetu, zakon o zaÅ¡titi intelektualne svojine, zakon o zaÅ¡titi privatnosti podataka i informacija i dr. i uspostavljanje regionalne saradnje u ovoj oblasti.

Svakako jedno od najbitnijih regulatornih pitanja predstavlja i poreska politika. U EU, prilagoÄ‘eno je i pojednostavljeno poresko okruÅ¾enje za elektronsku trgovinu, usvajanjem Uputstva o elektronskom fakturisanju kao i Uputstva i uredbe o porezu na dodatnu vrijednost (PDV) na kupovine u digitalnom obliku. U Srbiji je Zakon o digitalnom potpisu donijet krajem proÅ¡le godine a nakon toga i odgovarajuÄ‡a podzakonska akta koji detaljnije reguliÅ¡u pomenutu oblast. Njime se konaÄno definiÅ¡e pojam elektronski dokument kao dokument u elektronskom obliku koji se koristi u pravnim poslovima i drugim pravnim radnjama i daje mu se punovaÅ¾nost: elektronskom dokumentu se ne moÅ¾e osporiti punovaÅ¾nost ili dokazna snaga samo zbog toga Å¡to je u elektronskom obliku, Å¡to je bio bitan preduslov za bilo kakvu poslovnu primjenu dokumenata u elektronskoj formi.

Aktivno se radi i na donoÅ¡enju i usklaÄ‘ivanju propisa iz oblasti elektronskog kriminala. Krajem septembra je donijet novi kriviÄni zakonik Srbije, koji sada donosi bitne izmjene i dopune u regulisanju kriviÄnih djela iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Pored izmjena u kriviÄnom zakoniku, donijet je i Zakon o organizaciji i nadleÅ¾nosti drÅ¾avnih organa za borbu protiv visokotehnoloÅ¡kog kriminala, kojim se reguliÅ¡e osnivanje specijalnog suda, tuÅ¾ilaÅ¡tva i policijskih organa za sajber kriminal. TakoÄ‘e, Srbija je u aprilu proÅ¡le godine potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o raÄunarskom kriminalu, koja obezbjeÄ‘uje aktivnu meÄ‘unarodnu podrÅ¡ku u spreÄavanju i otkrivanju ove vrste savremenog kriminala.

U septembru je donijet Zakon o zaÅ¡titi potroÅ¡aÄa sa novim odredbama koje se odnose na ponudu proizvoda i usluga koriÅ¡Ä‡enjem elektronskih sredstava. Ovo Ä‡e svakako uticati na poveÄ‡anje kvaliteta Å¡oping sajtova.

Rating 4.83 out of 5

[?]

analiza, ecommerce, eHrvatska, ekonomija, ePoslovanje, organizacija, razvoj, Srbija, zakoni

Autor teksta:

Igor StankoviÄ‡ - ukupno napisanih 6 tekstova na eBizMags.

Igor StankoviÄ‡ je roÄ‘en 1978. godine u Podgorici, Crna Gora. Diplomirao je 2006. godine na Ekonomskom Fakultetu u Podgorici, a u 2009. godini ga oÄekuje stjecanje zvanja magistra na Ekonomskom Fakultetu iz Podgorice, smjer elektronsko poslovanje. Svoju karijeru je do sada bazirao na radu u telekomunikacijskim kompanijama. Od 2000. godine radi u Internetu Crna Gora koji se 2006. godine integrira u Crnogorski Telekom (T-Com, T-Mobile). Specijalnost mu je odnos s korisnicima, radi na poslovima organiziranja aktivnosti T-HelpDeska, aktivno je ukljuÄen u odrÅ¾avanju novih i postojeÄ‡ih IP servisa Crnogorskog Telekoma (diall up, mail, wireless, LL, ADSL, IPTV i telefonije putem broadband tehnologija). Ima iskustva s prijenosom znanja, organiziranjem i definiranjem portala za komunikaciju s internim korisnicima, pa je u Äestom kontaktu s ljudskim resursima. Sukladno navedenom organizira razne treninge, work shopove, definira procese i procedure. Njegov moto je: totalna posveÄ‡enost prepoznavanju korisniÄkih potreba, odnosno rjeÅ¡avanju njihovih problema.

Kontaktiraj autora

eBizMags