
Nema kompanije koja ne osjeća utjecaj ekonomske krize. Dominantne teme u gotovo svakoj kompaniji danas su: preispitivanje strategije, restrukturiranje bilance i financija, financijsko predviđanje i cash management, optimizacija troškova, rizici i izloženost prevari u poslovanju. Stoga se u javnosti može čuti kako se pojedine kompanije orijentiraju na krizni management. Zapravo je management uvijek isti, samo što doba krize i recesije zahtjeva snažnije upravljačke vještine i veći angažman.
Međutim, ovakve krize su i trenutak kada je potrebno promijeniti način razmišljanja, biti brutalno realan i započeti bolne korekcije. Pojedine kompanije imaju problema sa likvidnosti, gube narudžbe i bore se za preživljavanje. Najbrže mjere za spašavanje su: otpuštanje, nekontrolirano rezanje troškova i rješavanje neprofitabilnih korisnika. Međutim takvo djelovanje nije dugoročno održivo. Oni umjereniji okreću se mjerama kao što su: korištenje sinergije, jačanje korporativne kulture, partnerstva u kojima se mogu podjeliti troškovi i generirati novi izvori prihoda.
Private equity institucije mogu u ovakvim situacijama pomoći i sa potrebnim kapitalom, ali i sa znanjima u restrukturiranju. Ova vrsta financiranja rizičnim kapitalom u Hrvatskoj je vrlo rijetka ili gotovo nikakva. Slično kao i u profesionalnom nogometu. Danas nitko ne želi proizvoditi profesionalne nogometaše jer je to dugoročan i naporan proces koji zahtjeva znanje, strpljenje i puno truda. Danas bi svi htjela samo kupovati i prodavati nogometaše jer je to lakši i elegantniji oblik zarade. Proces restrukturiranja je vrlo neugodna djelatnost i zato se treba djelovati brzo – brutalno realno identificirati uzroke problema i zaposlenicima predočiti dugoročne perspektive poslovanja.
Poznatiji globalni igrači u ovom polju čiji radari su okrenuti i na nama bliska regionalna područja su Bain Capital, Blackstone, BC Partners i KKR. Svježi primjer ulaganja rizičnog kapitala u posrnuli sustav, a zatim restrukturiranja jest preuzimanje poslovnih novina Business.hr. S obzirom da u Hrvatskoj sigurno ima posrnulih kompanija koje trebaju kapital i restrukturiranje, što će se u nadolazećim mjesecima i javno pokazati, ova vrsta ulaganja rizičnog kapitala ima dugoročan potencijal i dugoročno će donijeti dobre povrate na uloženo.
-
Umjesto zaključka
Ako ustanovimo da će profesionalci u industriji rizičnog kapitala odraditi svoju domaću zadaću i skenirati potencijale za investiranje, bilo bi poželjno da i vlasnici, odnosno poduzetnici promijene dosadašnju logiku upravljanja. Business je sve riskantniji i ne postoji takva stvar kao što je sigurnost. Ako vlasnici i poduzetnici žele osigurati održivost i profitabilnost svojih sustava u budućnosti, onda je to svakako bolje uz kvalitetne partnere. Bolje je biti vlasnik 50% nečega, nego 100% ničega.
-
Zašto investitori u doba ekonomske krize izbjegavaju investirati u tehnološke kompanije?
Tehnološke organizacije su kapitalno intenzivne. Tehnologije se mjenjaju i intenzivno zahtjevaju svježi kapital. Tehnološke kompanije su izložene tehnološkim šokovima, pa postoji rizik od nesigurnog cash flowa. Privat equity investitori se u pravilu financiraju putem financijske poluge (debt – equity ratio: npr. 75% : 25%) čime se izlažu određenom riziku. Stoga kod izbora svojih investicija očekuju stabilan trend i vrlo predvidljiv cash flow kako bi uredno servisirali svoj dug. Investitori u ovim vremenima ne žele vezati izloženost tehnološkom riziku sa rizikom financijske poluge i makro-ekonomske nesigurnosti.
Private equity će uložiti u tehnološku kompaniju ako unaprijed ima dogovorenu prodaju strateškom partneru. Najčešća izlazna strategija investitora u tehnološke kompanije je prodaja strateškom partneru (veća korporacija) ili IPO (izlistavanje dionica na burzi). Trenutno vremena nisu najsretnija za IPO. Na Zagrebačkoj burzi (ZSE) IPO kao izlazna opcija neć.
-
Svi vezani tekstovi:
Vas Komentar