Odvojite 50-ak minuta slobodnog vremena i pogledajte predavanje prof. Arun Kande te uđite u osnove project managementa.
Cijeli tekst...Monday, February 1, 2010
Najranija ekonomska škola bila je merkantilistička. Zasnivala se na ideji da se bogatstvo države mjeri u količini plemenitog metala koju ta država posjeduje. Bogatija država znači veću količinu akumuliranog zlata. Da bi se to ostvarilo potrebno je osigurati uvoz jeftinih sirovina i povećati izvoz finalnih proizvoda. Malim uvozom i velikim izvozom povećava se platna bilanca. Slušajući današnje političko-ekonomske argumente, većina političara otkrila bi u sebi merkantilistu. No, da li je merkantilistička teorija bila pogrešna? Krajem 1770. g. Adam Smith objavio je knjigu Bogatstvo naroda koja je poljuljala temelje merkantilizma. Tvrdio je da bogatstvo leži u korisnom radu koji stvara određene prometne vrijednosti...
Cijeli tekst...Wednesday, September 23, 2009
Već u ranim pedesetima japanske kompanije uvidjele su prednost u isticanju kvalitetom, stoga su regrutirale W.Edwards Deminga, amerikanca koji je postavio temelje japanskog poslovanja temeljenog na kvalitetnoj proizvodnji. Također, osoba koja je uvelike pridonijela razvoju kontrole kvalitete je i Joseph M. Juran. Radeći za japansku industriju, svojim postignućima promovirao se kao brand, baš kao i Deming. Što možemo naučiti iz njihovih primjera?
Cijeli tekst...Tuesday, July 7, 2009
Kao što smo već pisali, tradicionalne trgovačke teorije fokusirane su na trgovinu između različitih zemalja. Moderne teorije nadopunjuju tradicionalne pružajući objašnjenja za trgovinu među jednakim zemljama. Ako se na tržištu pojavljuju različiti takmaci među kojima ima manje savršenih, tvrtke, ali i države mogu osjetiti prednost konkurentskog natjecanja. Komparativne prednosti mogu nastati kao posljedica ekonomije razmjera. Takva ekonomija razmjera može biti interna tj. mogućnost da ekonomija razmjera postoji unutar svake tvrtke, i eksterna. A zbog čega nastaje eksterna ekonomija razmjera?
Cijeli tekst...Friday, July 3, 2009
Teorija komparativne prednosti najuspješnija je teorija u društvenoj znanosti. Polovica svjetske međunarodne trgovine može se objasniti razlikama u komparativnim prednostima. Tako npr. zemlje s velikom radnom snagom imat će komparativnu prednost u proizvodnji proizvoda kod kojih je naglasak na radu, dok će zemlje s većom količinom kapitala imati komparativnu prednost u proizvodnji skupljih proizvoda budući se razlikuju cijene ulaznih faktora. Ali, pitanje na koje treba dati odgovor jest - odakle dolaze te komparativne prednosti?
Cijeli tekst...Monday, June 29, 2009
Napravit ćemo malu promjenu u Smithovom primjeru iz prethodnog teksta. Sada država A ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda. Radnik u zemlji A proizvede računalo za dva sata, za razliku od onog u zemlji B kojemu je za isti proizvod potrebno četiri sata, i tonu čipsa za osam sati dok će radnik u zemlji B za tonu čipsa potrošiti deset sati rada. Rješenje problema prema apsolutnoj teoriji je da se zemlja A specijalizira za oba proizvoda. S druge strane na taj način zemlja B ostaje bez ikakvih sredstava i nije u mogućnosti uvoziti dobra iz zemlje A, čime prestaje svaki oblik međunarodne trgovine. Kako da onda zemlja B prosperira?
Cijeli tekst...
Thursday, March 4, 2010
0 Komentara