eBizMags

Sve veći broj novinskih članaka upućuje na poslovne krize u hrvatskim poduzećima, a potreba za restrukturiranjem sve je veća u raznim djelatnostima. Prema najnovijim istraživanjima, 63% menadžera srednje i istočne Europe smatra da će se sadašnja krizna situacija još pogoršati, a samo ih 5% smatra da je dno već dosegnuto. Osnovni problemi poduzeća su smanjenje narudžbi, pogoršanje naplata potraživanja i otežano financiranje poslovanja.

Otežano financiranje se posebno odnosi na poduzeća čiji je proizvod osjetljiv na krizne cikluse, budući se u uvjetima ograničenih resursa oni plasiranju samo tamo gdje će ostvariti najveći učinak. No unatoč problemima, prema navedenom istraživanju, čak 42% menadžera u hrvatskim poduzećima smatra da će u ovoj fiskalnoj godini ostvariti minimalan ili nulti rast, te su prilično optimistično raspoloženi. Da li je tako raspoloženje opravdano ili ne, prerano je reći, no sve u svemu, nije realno očekivati oporavak situacije u sljedećih 1-2 godine.

Glavno je pitanje u gospodarstvu:“Da li se poslovna kriza mogla spriječiti?” Sve se više stječe dojam da su sustavi ranog upozorenja, ukoliko ih uopće ima odnosno ukoliko ih je bilo, rijetko bili rani, a još rjeđe točni, te uglavnom nisu imali kapacitete da bi razlikovali pojedine vrste nastupajućih poslovnih kriza. Ili nisu bili ispravno implementirani odnosno interpretirani?

Današnja poduzeća posluju u uvjetima drugačijim nego prije 50 godina kada je poslovno okruženje bilo stabilno, a promjene predvidive. Dominantne značajke suvremene okoline s vrlo velikim implikacijama na poslovanje poduzeća jesu povećanje njezine kompleksnosti i dinamičnosti odnosno promjenjivosti. Stalne, sve brže i radikalnije promjene koje traže sve veću senzibilnost, umješnost i sposobnost prilagodbe, postaju sastavni dio managerske i organizacijske stvarnosti. Neizvjesnost povezana s golemim mnoštvom informacija potrebnih za odlučivanje, nemogućnost predviđanja i upotrebe bilo kakvih metoda i modela prognoze čine poslovnu i managersku situaciju još kompleksnijom, a njihovu odgovornost za donošenje pravih odluka i razvoj poduzeća još većom. Temeljna zadaća managementa postaje aktivno reagiranje na promjene, te nalaženje i brzo korištenje novih poslovnih mogućnosti i prilika koje se pružaju, kao i izbjegavanje poslovnih rizika.

U toj zadaći danas veliku važnost imaju sustavi ranog upozorenja poslovne krize koji u mnoštvu informacija prepoznaju relevantne događaje za buduće poslovanje poduzeća.

-

ISTRAŽIVANJE

Autorica članka je 2008. godine provela empirijsko istraživanje na hrvatskim poduzećima o razvoju reorganizacijskih projekata i upotrebi sustava ranog upozorenja. Osnovni cilj istraživanja bio je odrediti uzroke poslovnih kriza i identificirati ključne faktore uspjeha u njihovom rješavanju. Drugi cilj bio je istražiti primjenu sustava ranog upozorenja u hrvatskim tvrtkama. U empirijskom istraživanju sudjelovalo je 35 poduzeća, odnosno 12%, iz statističkog uzorka od 300 najvećih poduzeća u Republici Hrvatskoj po kriteriju ostvarenih prihoda u 2006. godini.

Autorica će na osnovu ovog istraživanja objaviti više članaka:-

Koji su uzroci poslovne krize?