
Kjell a Nordstrom i Jonas Ridderstrale u knjizi “Funky business zauvijek” – govore da se tvrtke sve viÅ¡e upotrebljavaju za jednokratnu upotrebu – kao privremeno logoriÅ¡te za nomade individualce, koji nakon obavljenog zadatka odlaze u potragu za svojim izazovima. Filozofija jednokratne upotrebe vidljiva je na svim podruÄjima ljudskog života. Povijest se uvijek iznova ponavlja i niÅ¡ta iz nje nismo nauÄili! A gdje je danas tu Äovjek – humano i misaono biće? Izgubio se a trebao bi biti u fokusu održivog razvoja druÅ¡tva! …ista potvrÄ‘uju da je znatno povoljnije i isplativije pojavljivati se kao ” reinkarnirajući kukac” nego integrirani pojedinac. Ne treba se Äuditi ljudima oko nas, oni su se samo prilagodili ovom fenomenu koji se danas deÅ¡ava i nema boljeg naziva od ovoga Å¡to nam se svima deÅ¡ava . Tko će se muÄiti sa stvaralaÅ¡tvom, inovacijama, strategijom, održivim razvojem jer svi žele SVE – SADA i ODMAH! Uzimati i troÅ¡iti, a ne davati i stvarati – to je moto!
ViÅ¡e nismo hodoÄasnici koji imaju jasnu i Äistu misao novuma. Postali smo skitnice koje tragaju tko zna za Äime, pojma nemamo, ali bitno je da je meni dobro! Ovo je trend koji se može vidjeti u svijetu a sve viÅ¡e dominira i na naÅ¡im prostorima. OÄigledno je doÅ¡lo vrijeme da se preispitaju nametnute paradigme i da se izjasnimo o prirodi življenja koje sve viÅ¡e dobiva na znaÄenju u informacijskom druÅ¡tvu bez granica. Možemo li govoriti o solidarnosti kada su ljudi odani iskljuÄivo sebi i svojim oltarima moći bez juÄer, danas i sutra? Da li smo odustali od ideje da izgradimo druÅ¡tvo u kojem će svima biti dobro?
TehnoloÅ¡ko druÅ¡tvo je uspjelo u povećanju prilika za ostvarivanje užitaka, no joÅ¡ i danas ima problema u stvaranju osjećaja radosti i zadovoljstva radi filozofije jednokratne upotrebe. Ljudski rad bi trebao biti jedan od najsretnijih aspekata života, jedan od onih koji najviÅ¡e ispunjavaju osjećajem sreće i zadovoljstva svako humano biće. Koliko ljudi ima priliku raditi i dobiti naknadu za svoj rad? Da li ćemo kao vlasnici kapitala raditi samo za povećanjem profita ili trebamo sudjelovati u kolektivnim radnjama za oÄuvanje radnih mjesta u doba krize? To je proces etiÄke i druÅ¡tveno odgovorne katarze u promiÅ¡ljanjima te donoÅ¡enju odluka? To je moralna dvojba?
Ako kompanije koje zapošljavaju teže samo da zadovolje pohlepu vlasnika na štetu radnika, radnih uvjeta, stabilnosti zajednice kao i zdravlja okruženja, šanse su da će kvaliteta naših života – i života naše djece – biti gora nego što je sada.
-
Hrana, ugoda i seks kao bit?
UnatoÄ skandalima koji su poljuljali poslovni svijet, joÅ¡ uvijek trebamo etiÄke poslovne lidere koji razumiju da im je dopuÅ¡teno zadržati svoje privilegije samo zbog toga Å¡to ostatak svijeta oÄekuje da će oni poboljÅ¡ati uvjete egzistencije. Vizionarski voÄ‘e će objasniti ljudima koje su im dužnosti i na koji naÄin ih ispunjavati jer kada nam nedostaju razlozi za život osim poriva koje je biologija ugradila u naÅ¡ živÄani sustav, brzo ćemo se vratiti na životinjsku razinu egzistencije gdje su bitni samo hrana, ugoda i seks. U danaÅ¡nje vrijeme dvije kategorije pojedinaca drže najjasnije pravo za materijalne i duhovne potrebe zajednice.
Prva kategorija su znanstvenici, koji obećavaju nadu putem dužeg i zdravijeg života, ekspanzije naÅ¡ih ambicija u sunÄev sustav i moguće kontrole nad živim i neživim tvarima. Druga i veća skupina je poslovni svijet, koji obećavaju da će uÄiniti naÅ¡e živote imućnijima, ugodnijima i uzbudljivijima omogućujući tržiÅ¡nim silama da usmjeravaju proizvodnju i potroÅ¡nju na najuÄinkovitiji naÄin i za kompanije i za druÅ¡tvo u cjelini. EtiÄni znanstvenici i poslovni lideri – su nova radne snage znanja.
-
Kreativna destrukcija
Kao Å¡to je Schumpeter napisao, “kreativna destrukcija†je put produktivnosti. Možda je bio u pravu u smislu stvaranja vrijednosti za ulagaÄe, no ako uzmemo Å¡iri pogled na to Å¡to tvori dobrobit, tada se kreativna destrukcija mora ublažiti brigom za trajne vrijednosti. Osim toga, kada se “destrukcija†sastoji od uniÅ¡tavanja tvrtki i tjeranja zaposlenika poput beskorisnih otpadaka, tada nije “kreativna†u nijednom smislu rijeÄi – ona je samo svrsishodna taktika u službi pohlepe. Kako bismo se oduprijeli tim entropijskim silama, potrebni su nam lideri koji poÅ¡tuju dugoroÄan pogled.
Novac, sigurnost i ugoda su potrebni da bi nas usrećili, no oni definitivno nisu dovoljni. Osoba mora osjećati da je njezin talent u potpunosti iskorišten, da je sposobna razvijati svoje potencijale i da njezin svakodnevni život nije stresan ili dosadan, već je pun vrlo svrsishodnih iskustava a to je zadatak poslovnih lidera novog doba.
-
Ukupno ispunjenje potencijala neke osobe, Å¡to obiÄno generira sreću, ovisi o prisutnosti dva procesa drži Mihaly Csiksezentmihalyi:
- Prvi je proces diferencijacije, koji ukljuÄuje shvaćanje da smo mi jedinstveni pojedinci, odgovorni za svoj opstanak i dobrobit, koji su voljni razvijati tu jedinstvenost gdjegod ona vodila, a u isto vrijeme uživajući u izražavanju naÅ¡e biti u pokretu.
- Drugi proces ukljuÄuje integraciju, ili shvaćanje da smo koliko god mi bili jedinstveni, takoÄ‘er kompletno uhvaćeni u mreže veza s drugim ljudskim bićima, s kulturnim simbolima i rukotvorinama i prirodnim okruženjem. Osoba koja je potpuno diferencirana i integrirana postaje kompleksan pojedinac – onaj koji ima najviÅ¡e Å¡anse da vodi sretan, vitalan i znaÄajan život
Vas Komentar