
Balanced scorecard instrument može istovremeno imati dvije uloge. Omogućava uspješnu implementaciju strategije, a može predstavljati i sustav za upravljanje rizikom. Prema studiji konzultantske kuće Roland Berger Strategy Consultants iz 2005. godine, poduzeća koja su koristila Balanced scorecard su najranije reagirala na rane znakove upozorenja na poslovnu krizu, u prosjeku nakon 11,2 mjeseca. Iz tog će se razloga u ovom tekstu Balanced scorecard promatrati kao instrument sustava ranog upozorenja poslovne krize, odnosno sustav upravljanja rizikom.
Balanced scorecard je nastao kao posljedica nedostataka tradicionalnih sustava pokazatelja, odnosno korištenja isključivo financijskih pokazatelja koji reproduciraju prošlost i kojima se može manipulirati. Balanced scorecard nadopunjuje tradicionalne financijske pokazatelje s kriterijima koji mjere performanse tri dodatne perspektive: klijente, interne poslovne procese, te učenje i rast. Na taj način omogućava poduzeću da prati svoju financijsku učinkovitost, te istovremeno nadzire razvoj sposobnosti i stjecanje nematerijalne imovine potrebne za budući rast.
Upotrebom modela Balanced scorecard manageri se u prepoznavanju poslovne krize ne koriste samo financijskim pokazateljima kao indikatorima poslovne učinkovitosti, već model pretpostavlja uvođenje četiri nova procesa koji povezuju dugoročne strateške ciljeve s kratkoročnim aktivnostima. Na taj se način može evaluirati strategija na temelju posljednjih ostvarenja. Balanced scorecard bi trebao omogućiti managerima da u svakom trenutku spoznaju funkcionira li njihova strategija ili ne.
U sklopu modela koji je ujedno i sustav ranog upozorenja poslovne krize potrebno je za svaki odjel formirati Balanced scorecard “karticu” koja uključuje ciljeve poduzeća, mjere poduzeća za ostvarivanje zacrtanih ciljeva, te ciljeve pojedinog odjela. Kartica treba sadržavati članove tima pojedinog odjela, te individualne ciljeve i inicijative.
-
Nakon odobrenja kartica odjela od strane rukovodstva, potrebno je održavati mjesečne sastanke provjere ostvarenja individualnih ciljeva, te kvartalne sastanke s većim fokusom na strateška pitanja. Takvi česti sastanci i provjeravanje ostvarenja operativnih ciljeva osiguravaju prepoznavanje odstupanja i identificiranje uzroka istih.
Balanced scorecard se treba smatrati strateškim managerskim instrumentom zato što uzročno-posljedični pristup, kao i identificiranje, korištenje i izračunavanje indikatora ranog upozorenja pomaže u obrani od nastupa krize. Ovaj instrument značajno povećava vjerojatnost prepoznavanja krize već u ranim fazama.
August 22nd, 2009 at 15:59
Hmmmm … zanimljiv model. Za one koji se pitaju koja su to četiri procesa, evo copy-paste s wikipedije:
1. Translating the vision into operational goals;
2. Communicating the vision and link it to individual performance;
3. Business planning; index setting
4. Feedback and learning, and adjusting the strategy accordingly.
Bilo bi zanimljivo vidjeti ili čuti iskustva managera koji su radili po ovom frameworku i kakvi su im rezultati. Posebno sada kad nas “peru” ovakva ekonomska kretanja.
g.
November 30th, 2009 at 22:37
eto baš je mene zanimalo koji su to procesi i dobro mi je došlo..