
Znanstveno je dokazan fizički učinak određenih emocija na sposobnost mozga prilikom donošenja poslovnih odluka. Optimalne odluke čine se racionalne, logične i razborite no uvijek su tu negdje i emocije u igri i vrlo je teško držati osjećaje po strani kada donosimo poslovne odluke. Razumijevanje veza između emocija i odlučivanja je ključno za poslovne ljude.
Mozak možemo podijeliti u tri sloja: vanjski sloj je neokorteks (moždana kora) koja upravlja svim višim moždanim funkcijama; srednji sloj je hipokampus; a unutarnji sloj se sastoji od starijeg limbičkog sustava koji sadrži amigdalu.
U modernom kontekstu aktiviranje emotivnih centara u mozgu, a zatvaranje onih koji se bave logikom nije idealno jer izazovi s kojima se suočavamo su beskrajno kompleksni i suptilni. Kada ljudi djeluju iz straha ili ljutnje, ograničavaju svoju sposobnost razmišljanja u stvarnom, fiziološkom smislu — o kojem se ponekad govori kao ‘Otmica amigdale’. Potrebno je razumjeti vrste i razine pritiska i stresa s kojim se pojedinci mogu nositi, kao i trenutak u kojem pritisak prestaje davati energiju i prelazi u stres, odnosno trenutak u kojem nastupa „Otmica amigdale“.
-
Kako spriječiti otmicu amigdale?
Nedavno istraživanje je prepoznalo raznolikost područja u kojima razumijevanje i upravljanje našim emocijama može olakšati naše odlučivanje.
1. Učinak pozitivnog raspoloženja: Kada smo pozitivnog raspoloženja, otvaramo se prema našem okruženju u smislu istraživanja i otkrića. Jedna ugledna ideja, koja se naziva teorija ‘širenja i građenja’, tvrdi da pozitivna raspoloženja šire naše razmišljanje, pomažu u stvaranju novih ideja i ohrabruju nas da razmotrimo mogućnosti. Glede njegove primjene, takav pristup je posebno koristan u razmatranju u nevezanoj diskusiji (brainstorming), gdje je potreba održavanja pozitivnog raspoloženja najvažnija.
2. Učinak negativnog raspoloženja: Negativne emocije su korisne iako je to manje očigledno, no one mogu također imati presudnu ulogu u odlučivanju. Istraživanja su pokazala da negativno raspoloženje pruža jasan fokus, omogućuje da se pobliže ispitaju detalji i motivira temeljitije traženje grešaka. Negativno raspoloženje je u biti korisnije nego pozitivno kada se radi o poslu koji uključuje kritičko razmišljanje poput pregledavanja ugovora ili provođenja planiranja analiza rizika.
Rad psihologa Johna Mayera je pokazao da poruke koje sadrže emocije tvore uspomene kojih se bolje i duže sjećamo od uspomena koje nemaju istu razinu emotivnog sadržaja. Dakle, ako želite da vaša poruka bude privlačna, zanimljiva i nezaboravna, morate osigurati povezanost s vašom publikom na emocionalnoj i racionalnoj razini.
Naime, Korakhen Stefano, viši zamjenik predsjednika GlaxoSmithKline, sugerira da se prvo trebate emocionalno povezati da bi se logika vaše poruke mogla čuti. “Ljudima nije važno koliko znate dok ne saznaju koliko vam je stalo,” kaže. Možemo na to gledati kao da amigdala prvo odlučuje da li ste prijatelj ili neprijatelj, dopuštajući neokorteksu da započne procesuirati logiku vašeg prijedloga.
-
Zatomljivanje emocija
Što se događa kada pokušavamo ignorirati svoje emocije i donositi čisto logičke odluke? To zapravo predstavlja dvostruku nesreću: gubimo na mudrosti naših emocija i imamo manje mentalne snage raspoložive za procesuiranje logike argumenta.
- Nije moguće donositi potpuno objektive odluke – emocije su uvijek u igri
- Nije preporučljivo pokušavati zatomiti te emocije, budući da radeći to gubimo informacije koje sadrže, a i također trošimo vrijedne mentalne resurse
- Razumijevanje naših emocija može olakšati odlučivanje: pozitivno raspoloženje nam pomaže da poduzmemo kreativni rad, dok je negativno dobro za kritičko razmišljanje
- Poruke će imati veći učinak i duže će trajati ako se ljudi emocionalno i intelektualno povežu s publikom
-
Colm Foster; Kako iskoristiti svoje emocije i olakšati proces?
1. korak: Razumijevanje – Prvi korak je razumijevanje i prihvaćanje ključne uloge koju imaju emocije u procesu odlučivanja. Na sljedećem sastanku, uzmite si malo vremena da to promotrite pa će to ubrzo postati očigledno.
2. korak: Svijest – Sljedeći korak je da postanemo svjesniji svojih emocija i da zapazimo učinak koje one imaju na naše odluke. Kada se fokusirate na vaše osjećaje, vidjet ćete kako je vaša perspektiva obojana njihovom učinkom.
3. korak: Prilagodite rad raspoloženju – Ako je moguće, pokušajte prilagoditi vrstu posla koju radite raspoloženju u kojem se nalazite. Uzmite na primjer tjedni kolegij. Ako se nakon njega osjećate puni energije i optimistični, zakažite vrijeme poslije sastanka za kreativan rad ili poslove koji uključuju stvaranje novih ideja/mogućnosti. Ako s druge strane je taj sastanak nešto stvarno neugodno, možda bi bilo dobro da odmah neposredno nakon sastanka pregledate proračunsku tablicu ili pročitate najnovije nacrte ugovora. (Također biste mogli razmotriti zašto je sastanak toliko negativan i učinak koji to ima na odluke koje se donose za vrijeme njega!)
4. korak: Upravljajte svojim raspoloženjima – S obzirom na učinak vašeg raspoloženja na vaše odluke i vjerojatnost da ne možete uvijek upravljati svojim rasporedom tako da se vrsta posla kojeg radite jasno prilagođava vašim emocijama, morat ćete razviti vlastite metode za upravljanje vašim osjećajima.
Međutim, trebat ćete uložiti vrijeme i energiju kako biste odlučili koji je vaš recept.
Naša raspoloženja imaju stvarne i mjerljive učinke na to kako donosimo odluke. Trebamo to shvatiti kako bismo optimalno iskoristili naše odlučivanje i minimizirali stres koji si uzrokujemo ignorirajući ili zatomljujući mudrost u našim osjećajima.
0 Komentari za ovaj tekst
3 Trackbacks za ovaj tekst
June 26th, 2009 at 07:39
[...] i organizacijske stvarnosti. Neizvjesnost povezana s golemim mnoštvom informacija potrebnih za odlučivanje, nemogućnost predviđanja i upotrebe bilo kakvih metoda i modela prognoze čine poslovnu i [...]
August 26th, 2009 at 13:57
[...] Čovjek kroz svoj životni vijek neprestano donosi odluke – počevši od onih najbanalinijih što će ujutro obući ili uzeti sa sobom, do onih koji određuju njegov životni stil, izbor poslodavca, izbor životnog partnera i sl. U procesu donošenja odluke pojedincu su svojstvena dva načina razmišljanja racionalni i iracionalni odnosno iskustveni. [...]
September 29th, 2009 at 14:25
[...] primijetio i cijenio. Utvrdite da li je vaš proizvod bolji od sličnih proizvoda ili je lošiji? Nemojte biti emotivni kod usporedbe – nije bolje samo zato što je vaše. Ako ne možete jasno odrediti što ga čini [...]
Vas Komentar