eBizMags

Istraživanja Barletta i Goshala ukazuju na osnovnu karakteristiku individualizirane organizacije : ukidanje stalnih linija izvještavanja i kontrole. Hijerarhija kao način organiziranja potpuno se napušta, a svi članovi organizacije i organizacijski procesi postavljaju se na istu razinu važnosti.

-

Kako teorije učenja i poslovno odlučivanje informiraju naše razumijevanje coaching-a?

1. funkcionalističko, koje je fokusirano na učinkovitost i ravnotežu, podrazumijeva objektivni stvarni svijet, cilja na poboljšanu učinkovitost te, kako bi se održao status quo, nastoji potisnuti izazov i ispitivanje;

2. angažmansko, koje prepoznaje subjektivni svijet klijenta i koristi indirektni pristup kako bi se održao status quo

3. revolucijsko koje nastoji promicati transformaciju društva kroz radikalnu promjenu paradigmi

4. evolucijsko koje prepoznaje subjektivni svijet klijenta, poštuje vlasništvo ciljeva pojedinca te poziva na ispitivanje usađenih struktura moći koje onemogućavaju učenje.

-

O čemu razgovaramo?

Materijal za dijalog u odnosu Coach – Klijent je često u sadržaju posla, zadataka i procesa koji čine posao koji obavljamo. Kako bismo razmislili o zadatku počet ćemo od opisa onog Å¡to se radi ili Å¡to će se raditi. Kako bismo razmislili o procesu, radit ćemo sa opisom kako se zadatak obavlja ili će se obavljati. Klijent u coaching-u kontrolira sadržaj dijaloga te donosi materijal iz sadaÅ¡njeg, proÅ¡log ili budućeg projekta i on će vjerojatno obuhvatiti tri domene učenja:

• radnju

• osjećaje

• razmiÅ¡ljanje

Radnja i osjećaji su poznata područja za moderne organizacije. Obveza emocionalne pismenosti je manje važna i u tome držimo da je ključ učinkovitog učenja. Dijalog koji ulazi ispod povrÅ¡ine ‘obrambenog uvjeravanja’, prema riječima Argyris, vjerojatnije će stimulirati dvostruku petlju učenja i osigurati da se ono Å¡to se uzima zdravo za gotovo ispituje i osporava. Takav dijalog može ugraditi i stimulirati emocije i osjećaje za klijenta i osobe koje su u dijalogu. U odnosima coaching-a, dijalog treba slijediti pregled reflektivnog učenja. To osigurava da učenje dobiva oblik pitanja i komentara o onom Å¡to se opisivalo.

-

Refleksija se može dogoditi na tri razine:

1. Za refleksiju za poboljšanje, Coach-evi će analizirati i razgovarati s klijentom o onom što se opisivalo (zadatak) i kako (proces), model koji se često može naći u dobrom upravljanju projektom ili osnovnom coaching-u.

2. Za refleksiju za transformaciju, Coach-evi trebaju oprezno postupati i tu su bitni odnosi učenja i povjerenje. Ispitivanje onog što se uzima zdravo za gotovo u procesu otkriva materijal koji može biti neugodan i destabilizirajući, tako da Coach-evi trebaju imati vještine u emocionalnom području, ugodno se tamo osjećati i imati jasno shvaćanje o prikladnim granicama na radnom mjestu. Tipični odnosi za transformacijsko učenje uključuju coaching jedan na jedan.

3. Gdje je refleksija za razumijevanje procesa učenja dodatni cilj, potreban je korak nazad od dva ranija procesa, a treba se i pružiti razmatranje o tome kako je postignuto reflektivno učenje, bilo ono za poboljšanje ili transformaciju. To se može obaviti kao dio coaching sesije ili čak pisanjem dnevnika.