Eposlovanje, prema kalkulaciji Europske Komisije, može uÅ¡tediti dosta novaca u samim administrativnim procesima, a sve u korist poreznih obveznika. Ukoliko se recimo, samo elektroniÄko naplaćivanje raÄuna uvede diljem Europske Unije, europski porezni obveznici mogu uÅ¡tediti i do 15 milijardi eura svake godine.
Posebna studija e-Business W@tch-a pokazuje da napredni korisnici informatiÄko-tehnoloÅ¡ke industrije imaju viÅ¡e Å¡ansi povećati stopu zaposlenosti. TakoÄ‘er, tvrtke koje prakticiraju podupiranje inovacija imaju viÅ¡e mogućnosti poboljÅ¡ati poslovanje. Tek je 22% tvrtki koje ne koriste informatiÄko-tehnoloÅ¡ke inovacije, iz e-Business Watch istraživanja, prijavilo povećanje stope zaposlenosti naspram 43% tvrtki koje uvode i podupiru koriÅ¡tenje ICT tehnologija te inovacija.
Ispunjavanje zadaća koje je Europska Unija stavila pred Hrvatsku, kao uvjete za uÄlanjenje naÅ¡e zemlje u tu politiÄku tvorevinu, u medijima se najviÅ¡e prezentiraju s politiÄkog i djelomiÄno ekonomskog aspekta, no oni su mnogo dublji, a manje medijski eksponirani, te ukljuÄuju puno viÅ¡e aspekata. Jedan od njih je i razvitak e-business okruženja, posebice za tvrtke pripadajuće malom i srednjem poduzetniÅ¡tvu, na Äemu Europska Komisija jako puno radi posljednjih godina.
Dokaz tomu je i portal koji je Komisija oformila unutar svojih službenih stranica , a koji je glavni portal za europske e-business politike (policy), potporni stup europske e-business mreže za malo i srednje poduzetniÅ¡tvo, koji se takoÄ‘er prezentira kao on-line okruženje za sve europske e-business inicijative. Pokrenut je od strane javnih vlasti na nacionalnim, regionalnim ili lokalnim razinama, u cilju promocije usvajanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija i e-business-a meÄ‘u postojećim tvrtkama malog i srednjeg poduzetniÅ¡tva. Sadrži informacije o e-business-u, statistiÄke podatke o poduzimanju inicijativa meÄ‘u tvrtkama malog i srednjeg poduzetniÅ¡tva unutar EU, primjere najbolje suradnje, vijesti, najave, razne studije i sl.
Eposlovanje, prema kalkulaciji Europske Komisije, može uÅ¡tediti dosta novaca u samim administrativnim procesima, a sve u korist poreznih obveznika. Ukoliko se recimo, samo elektroniÄko naplaćivanje raÄuna uvede diljem Europske Unije, europski porezni obveznici mogu uÅ¡tediti i do 15 milijardi eura svake godine. Ono Å¡to najviÅ¡e obeshrabruje naÅ¡e male i srednje poduzetnike jest administrativna sporost, birokracija i beskonaÄno mnogo vremena utroÅ¡eno na Äekanje u redovima za dobivanje potrebite papirologije koja je nužna za pokretanje vlastitog poslovanja. Gore spomenuta uÅ¡teda se može reflektirati i na druge aspekte e-vlade (elektroniÄke vlade) na taj naÄin da javne službe postanu brže, dopuÅ¡tajući graÄ‘anima, ali i tvrtkama da svoje vrijeme ne troÅ¡e na Äekanje u redovima, već administrativne obveze obavljaju iz svoje menadžerske fotelje. Time se takoÄ‘er jaÄa i demokracija, upravo zato Å¡to se poboljÅ¡ava komunikacija u dva smjera izmedju vlasti i graÄ‘ana.
Dakako da je za takve promjene potrebna ne samo tehniÄka vizija rjeÅ¡enja, već tehnologija mora biti kombinirana s organizacijskim promjenama i novim vjeÅ¡tinama u ispunjavanju obećanja koje svaka buduća e-vlada nudi. Ono Å¡to se predviÄ‘a jest kako će se poslovnim poduzetnicima, a posebno malim i srednjim poduzećima otvoriti podruÄje njihova djelovanja, tj. nestat će barijere koje ih sada koÄe, a sam proces ka novim dostignućima u elektroniÄkom poslovanju definitivno neće voditi ka uspostavljanju novih ograniÄenja unutar jedinstvenog tržiÅ¡ta, već obrnuto.
Iako zemljama neÄlanicama EU gotovo sve Å¡to se dogaÄ‘a unutar granica razvijenog zapadnog svijeta izgleda puno bolje, stvari niti u Uniji ne stoje onako kako bi trebale. Naime, sve u svemu, a sudeći prema podacima istaknutim na stranicama Eurostat-a ( portala EU sa statistiÄkim podacima ), niti sve zemlje Europske Unije nisu dosegle najviÅ¡i stupanj eposlovanja. Tako, prema podacima, europska poduzeća joÅ¡ uvijek viÅ¡e tendiraju samo ka primanju narudžbi online, dok je online prodaja i dalje priÄa za sebe. Primjerice, tek je 24 posto kompanija iz zemalja EU prodavalo svoje proizvode online u 2004. godini, a najviÅ¡e je prodaja zabilježeno u Velikoj Britaniji, nakon koje slijede NjemaÄka, Irska i Å vedska. Taj se postotak do danas povećao za dvadesetak posto, no ni to nije dovoljno za ostvarenje ciljeva kojima strijemi Inicijativa Europske Komisije i2010.
U svakom sluÄaju, samom prisutnošću u virtualnom svijetu kompanije poboljÅ¡avaju svoj image, postaju kompetitivnije i olakÅ¡avaju kupcima bolji pregled svoje ponude, a s druge strane iz prve ruke dokazuju galopirajuće globalizacijske procese.
Europska je Komisija osnovala projekt e-Business W@tch (www.e-business-watch.org) pred kraj 2001. godine u cilju da se prati usvajanje, razvoj i utjecaj elektroniÄkog poslovanja u razliÄitim sektorima ekonomije unutar Europske Unije. Cilj je da donosi pouzdane rezultate raznih istraživanja, utemeljenih na uzajamno prihvaćenim metodama, a u cilju pokretanja interesa kreatora politika (policy-makers). Tako npr. u izvjeÅ¡taju e-Business W@tch-a za 2006./2007. godinu u uvodniku je potpredsjednik Europske Komisije Guenther Verheugen napisao kako ta informatiÄko-tehnoloÅ¡ka industrija uvelike doprinosi ekonomskom rastu, s godiÅ¡njim prosjekom rasta od 6% do 2008. godine.
0 Komentari za ovaj tekst
2 Trackbacks za ovaj tekst
August 28th, 2008 at 06:42
[...] povećanja kvalitete medicinske usluge u svim zemljama Älanicama. eHealth je tako samo dio i2010 policy Europske Unije, kojoj je cilj promovirati otvorenu i konkurencijsku digitalnu ekonomiju. U tom je nastojanju jos [...]
September 11th, 2008 at 22:54
[...] cijelog društva u društvu znanja. Ovaj je dokument usklađen s prioritetima inicijative «i2010 – Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje», okvirima Svjetskog samita za informacijsko društvo te nacionalnim strategijama i programima, [...]
Vas Komentar