Eposlovanje, prema kalkulaciji Europske Komisije, može uštediti dosta novaca u samim administrativnim procesima, a sve u korist poreznih obveznika. Ukoliko se recimo, samo elektroničko naplaćivanje računa uvede diljem Europske Unije, europski porezni obveznici mogu uštediti i do 15 milijardi eura svake godine.
Posebna studija e-Business W@tch-a pokazuje da napredni korisnici informatičko-tehnološke industrije imaju više šansi povećati stopu zaposlenosti. Također, tvrtke koje prakticiraju podupiranje inovacija imaju više mogućnosti poboljšati poslovanje. Tek je 22% tvrtki koje ne koriste informatičko-tehnološke inovacije, iz e-Business Watch istraživanja, prijavilo povećanje stope zaposlenosti naspram 43% tvrtki koje uvode i podupiru korištenje ICT tehnologija te inovacija.
Ispunjavanje zadaća koje je Europska Unija stavila pred Hrvatsku, kao uvjete za učlanjenje naše zemlje u tu političku tvorevinu, u medijima se najviše prezentiraju s političkog i djelomično ekonomskog aspekta, no oni su mnogo dublji, a manje medijski eksponirani, te uključuju puno više aspekata. Jedan od njih je i razvitak e-business okruženja, posebice za tvrtke pripadajuće malom i srednjem poduzetništvu, na čemu Europska Komisija jako puno radi posljednjih godina.
Dokaz tomu je i portal koji je Komisija oformila unutar svojih službenih stranica , a koji je glavni portal za europske e-business politike (policy), potporni stup europske e-business mreže za malo i srednje poduzetništvo, koji se također prezentira kao on-line okruženje za sve europske e-business inicijative. Pokrenut je od strane javnih vlasti na nacionalnim, regionalnim ili lokalnim razinama, u cilju promocije usvajanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija i e-business-a među postojećim tvrtkama malog i srednjeg poduzetništva. Sadrži informacije o e-business-u, statističke podatke o poduzimanju inicijativa među tvrtkama malog i srednjeg poduzetništva unutar EU, primjere najbolje suradnje, vijesti, najave, razne studije i sl.
Eposlovanje, prema kalkulaciji Europske Komisije, može uštediti dosta novaca u samim administrativnim procesima, a sve u korist poreznih obveznika. Ukoliko se recimo, samo elektroničko naplaćivanje računa uvede diljem Europske Unije, europski porezni obveznici mogu uštediti i do 15 milijardi eura svake godine. Ono što najviše obeshrabruje naše male i srednje poduzetnike jest administrativna sporost, birokracija i beskonačno mnogo vremena utrošeno na čekanje u redovima za dobivanje potrebite papirologije koja je nužna za pokretanje vlastitog poslovanja. Gore spomenuta ušteda se može reflektirati i na druge aspekte e-vlade (elektroničke vlade) na taj način da javne službe postanu brže, dopuštajući građanima, ali i tvrtkama da svoje vrijeme ne troše na čekanje u redovima, već administrativne obveze obavljaju iz svoje menadžerske fotelje. Time se također jača i demokracija, upravo zato što se poboljšava komunikacija u dva smjera izmedju vlasti i građana.
Dakako da je za takve promjene potrebna ne samo tehnička vizija rješenja, već tehnologija mora biti kombinirana s organizacijskim promjenama i novim vještinama u ispunjavanju obećanja koje svaka buduća e-vlada nudi. Ono što se predviđa jest kako će se poslovnim poduzetnicima, a posebno malim i srednjim poduzećima otvoriti područje njihova djelovanja, tj. nestat će barijere koje ih sada koče, a sam proces ka novim dostignućima u elektroničkom poslovanju definitivno neće voditi ka uspostavljanju novih ograničenja unutar jedinstvenog tržišta, već obrnuto.
Iako zemljama nečlanicama EU gotovo sve što se događa unutar granica razvijenog zapadnog svijeta izgleda puno bolje, stvari niti u Uniji ne stoje onako kako bi trebale. Naime, sve u svemu, a sudeći prema podacima istaknutim na stranicama Eurostat-a ( portala EU sa statističkim podacima ), niti sve zemlje Europske Unije nisu dosegle najviši stupanj eposlovanja. Tako, prema podacima, europska poduzeća još uvijek više tendiraju samo ka primanju narudžbi online, dok je online prodaja i dalje priča za sebe. Primjerice, tek je 24 posto kompanija iz zemalja EU prodavalo svoje proizvode online u 2004. godini, a najviše je prodaja zabilježeno u Velikoj Britaniji, nakon koje slijede Njemačka, Irska i Švedska. Taj se postotak do danas povećao za dvadesetak posto, no ni to nije dovoljno za ostvarenje ciljeva kojima strijemi Inicijativa Europske Komisije i2010.
U svakom slučaju, samom prisutnošću u virtualnom svijetu kompanije poboljšavaju svoj image, postaju kompetitivnije i olakšavaju kupcima bolji pregled svoje ponude, a s druge strane iz prve ruke dokazuju galopirajuće globalizacijske procese.
Europska je Komisija osnovala projekt e-Business W@tch (www.e-business-watch.org) pred kraj 2001. godine u cilju da se prati usvajanje, razvoj i utjecaj elektroničkog poslovanja u različitim sektorima ekonomije unutar Europske Unije. Cilj je da donosi pouzdane rezultate raznih istraživanja, utemeljenih na uzajamno prihvaćenim metodama, a u cilju pokretanja interesa kreatora politika (policy-makers). Tako npr. u izvještaju e-Business W@tch-a za 2006./2007. godinu u uvodniku je potpredsjednik Europske Komisije Guenther Verheugen napisao kako ta informatičko-tehnološka industrija uvelike doprinosi ekonomskom rastu, s godišnjim prosjekom rasta od 6% do 2008. godine.
0 Komentari za ovaj tekst
2 Trackbacks za ovaj tekst
August 28th, 2008 at 06:42
[...] povećanja kvalitete medicinske usluge u svim zemljama članicama. eHealth je tako samo dio i2010 policy Europske Unije, kojoj je cilj promovirati otvorenu i konkurencijsku digitalnu ekonomiju. U tom je nastojanju jos [...]
September 11th, 2008 at 22:54
[...] cijelog društva u društvu znanja. Ovaj je dokument usklađen s prioritetima inicijative «i2010 – Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje», okvirima Svjetskog samita za informacijsko društvo te nacionalnim strategijama i programima, [...]
Vas Komentar