Vršne domene poput .de i .uk danas su mnogo više od nacionalnog dobra, one su robne marke koje na Internetu promoviraju državu. Tim stopama nedavno se otisnula i crnogorska .me domena, a hrvatska .hr domena i dalje se tretira na razini nacionalnog dobra. U komercijalne i marketinške svrhe trebala bi poslužiti .com.hr domena koja baš i nema neku podršku i popularnost među korisnicima.
Analizirajmo malo situaciju u drugim zemljama. Interesantno je da američka .us domena ima znatno manju popularnost od .uk i .de domena. Premda Amerikanci prednjače po korištenju internetskih i informacijskih tehnologija, zemlje poput Velike Britanije, Njemačke i Kine prestigle su Sjedinjene Države po broju registriranih domena na takozvanim vršnim domenama. U smislu popularnosti danas svi znaju za vršne .uk i .de domene, dok se vršna .us domena i dalje slabo koristi. Jedan od razloga je golema popularnost vršne .com domene na kojoj svoje domene zakupljuju mahom Amerikanci, premda je .com vršna domena zamišljena za siteove koji se bave trgovinom (otud i naziv, .com je skraćeni naziv za commerce).
Dok je 2001. godine bilo samo 17.000 domena na vršnoj .us domeni, danas ih ima više od 1,3 milijuna. Međutim, to je još uvijek znatno manje od vršnih domena ostalih zemalja, što začuđuje s obzirom da Sjedinjene Države prednjače po informacijskim tehnologijama, korištenju Interneta i registraciji novih domena.
Na primjer, njemačka vršna domena .de ima više od 12 milijuna korisnika, na britanskoj .uk domeni ima preko 6 milijuna korisnika, kao i na kineskoj .cn. Čak i nizozemska .nl domena ima dvostruko više korisnika od .us domene.
Kritičari .us domene ističu da je uzrok slabog interesa amerikanaca nezainteresiranost NIC-a za promicanjem te domene. Među najžešćim kritičarima NIC-a je tvrtka Afilias koja trenutno upravlja popularnom .info domenom.
Kod nas upravljanje vršnom .hr domenom i registracijom pod-domena upravlja Carnet i njegova DNS služba putem koje obrtnici, tvrtke i privatne osobe mogu predati zahtjev za registracijom domena. Pravilnik koji je dosad bio na snazi za registraciju domena bio je predmetom mnogih rasprava. Često se Carnetu zamjeralo što postupak registracije domene ne pojednostavi. Inzistira se na papirnatoj dokumentaciji koja se mora predati prilikom slanja zahtjeva za registracijom domene, premda su svi podaci o registraciji tvrtke, njenoj djelatnosti, vlasnicima itd. dostupni online putem baza podataka Ministarstva gospodarstva, Sve naknadne promjene na domeni, poput promjene vlasnika, i registriranih podataka nije moguće promijeniti elektronski, već isključivo papirnatim putem.
U Carnetu često navode kako glavne stavke pravilnika o postupanju s domenama nameće hrvatska Vlada koje .hr domenu i na njoj registrirane poddomene tretira kao nacionalno dobro. Taj argument je legitiman, no vlade drugih država svoje domene također tretiraju kao nacionalno dobro i marketinški alat za promociju, no ipak su krajnje pojednostavile proces registriranja domene.
Vas Komentar