RSS

Poslovna kriza: Zašto i kako treba pratiti likvidnost?

Mon, Jul 27, 2009

ePoslovanje, eTrziste

Poslovna kriza: Zašto i kako treba pratiti likvidnost?

Pod likvidnosti se podrazumijeva sposobnost poduzeća da ispuni svoje novčane obveze u roku. Plan likvidnosti treba pokazati da li će poduzeće u određenom razdoblju imati dovoljno sredstava da bi platilo otvorene račune i dalje nesmetano nastavilo raditi. Plan likvidnosti predstavlja posljednji dio financijskog koncepta poduzeća pri čemu plan prihoda i rashoda predstavlja temelj plana likvidnosti. Prema sastavnim dijelovima plan likvidnosti je sličan planu rentabilnosti. Očekivani prihodi i rashodi se u planu likvidnosti smještaju po mjesecu kada dospijevaju.

Nedostatna likvidnost je jedan od čestih uzroka poslovne krize. Biti likvidan nije posebno zahtjevno, ako se ispravno planira. Kratkoročno poduzeće može biti nelikvidno, ali dugoročno zapada u krizu likvidnosti, koja je u biti počela već mnogo ranije. U tom smislu se plan likvidnosti može upotrebljavati kao sustav ranog upozorenja poslovne krize.

Ne smije se čekati nelikvidnost, već se prvi vidljiv znakovi poslovne krize vide i na mjesečnim, ili dvotjednim, odstupanjima ili neslaganjem s planiranim pokazateljima likvidnosti. Kontrola odstupanja planiranih veličina likvidnosti na dvotjednoj bazi, aktivnost je koja osigurava uočavanje ranih signala dovoljno rano da bi poduzeće poduzelo mjere obrane od krize.

Neki od osnovnih pokazatelja likvidnosti koji se u sklopu kontinuiranog praćenja likvidnosti trebaju izračunati su: koeficijent trenutne likvidnosti ( novac / kratkoročne obveze ), koeficijent ubrzane likvidnosti ( novac + potraživanja / kratkoročne obveze ), koeficijent tekuće likvidnosti ( kratkoročna imovina / kratkoročne obveze ), te koeficijent financijske stabilnosti ( dugotrajna imovina / kapital + dugoročne obveze ).

Osim pokazatelja, nužno je pratiti planirane veličine i mjesečna odstupanja od istih. Kao i kod sustava ranog upozorenja temeljenog na financijskim izvještajima, potrebno je odrediti granicu tolerancije za svaku veličinu. Ako se premaši granica, potrebno je alarmirati sve odgovorne, odnosno slijediti proceduru sustava ranog upozorenja.

-

Izgradnja operativnog sustava ranog otkrivanja krize

Izgradnja i procedura operativnog sustava ranog otkrivanja krize u poduzeću može se prema autorima U. Krysten i R. Moldenhauer postaviti u 9 osnovnih koraka:

1. Potraga za područjima praćenja – određivanje područja praćenja izvan i unutar) poduzeća u kojima se mogu očekivati latentne prijetnje i prilike.

2. Odabir područja praćenja – u pogledu usredotočenja na određena područja praćenja, odabir istih mora biti odluka onih instanca koje će koristiti rezultate.

3. Potraga za indikatorima odabranih područja praćenja – za definirana područja praćenja, potrebno je naći indikatore koji odgovaraju kriterijima odabira pri čemu treba voditi računa i o međusobnoj povezanosti indikatora.

4. Odabir indikatora – kao i kod područja praćenja, završni odabir indikatora treba izvršiti korisnik/korisnici sustava ranog otkrivanja poslovne krize.

5. Određivanje promatrača – promatrač uz svoj svakodnevni posao i minimalno utrošeno vrijeme, prati vrijednosti indikatora iz svog područja djelovanja, te pri definiranom prekoračenju vrijednosti indikatora šalje odgovarajuću poruku u centralu sustava.

6. Određivanje učestalosti i načina obavještavanja promatrač/centrala – za funkcioniranje operativnog sustava ranog otkrivanja krize važno je brzo i nesmetano prenošenje vrijednosti indikatora do centrale sustava.

7. Određivanje centrale i njezinih zadataka – u praksi i literaturi je prihvaćeno stajalište, da funkciju centrale treba dodijeliti odjelu kontrolinga u poduzeću.

8. Određivanje učestalosti i načina obavještavanja centrala/korisnik – potrebno je utvrditi učestalost i način izvještavanja koji treba vrijediti pri sastavljanju izvještaja od centrale za krajnjeg korisnika.

9. Povratna informacija prema promatračima – povratne informacije osiguravaju potrebne efekte učenja u odnosu na područja promatranja i indikatore, te njihove ciljne vrijednosti i granice tolerancije.

Ocjena 4.50 od 5
, , , ,

Autor teksta:

Dejana Dojčinović - ukupno napisanih 10 tekstova na eBizMags.

Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, no različite stipendije odvele su je na školovanje u Njemačku, Austriju i Veliku Britaniju, te je također završila praksu u Henkelu i Europskom Parlamentu u Bruxellesu. Završila je i MBA studij na Sveučilištu u Zagrebu. Trenutno radi kao senior konzultant u konzultantskoj kući Roland Berger Strategy Consultants. Za karijeru konzultanta odlučila se 2006. godine, nakon što je dvije i pol godine radila kao brand menadžer, a zatim i kao voditelj marketinga za tvrtku koja distribuira kozmetičke proizvode.

Kontaktiraj autora

0 Komentari za ovaj tekst

1 Trackbacks za ovaj tekst

  1. Istraživanje: Upotreba sustava ranog upozorenja u Hrvatskoj | eBizMags Says:

    [...] poduzeća u Hrvatskoj reagira tek na simptome krize likvidnosti, dok jedna trećina prepoznaje i reagira na stratešku [...]

Vas Komentar