RSS

Web greške: Nema? Ma ima…

Fri, Aug 7, 2009

ePoslovanje, eSavjeti, eTrziste

Web greške: Nema? Ma ima…

Ovaj tekst pišem u obliku nastavka teksta “Traži traži, pa ćeš naći!”. Dakle, priču na temu “nismo pronašli ništa” možemo pronaći i u drugim cjelinama projekta, a ne samo kod tražilice. Analizirate li posjetu svog web odredišta može se desiti da ugledate obavijest o greškama na vašem webu, ( 404 i slične oznake ). Veliki upitnik iznad glave… Pa kako mogu imati greške? Što zapravo one znače?

Ukoliko ste pojedinu web stranicu obrisali ( recimo obrisali ste neki proizvod u shopu jer ga trenutno ili više nećete imati ), ona će se i dalje prikazivati u rezultatima pretraživanja na Googleu i ostalim pretraživačima, sve do trenutka kada i sam Google u jednoj od iteracija indexiranja vašeg weba ne zaključi da ta stranica više ne postoji. No do tog trenutka može proći dosta… i previše vremena…, a vi u međuvremenu gubite posjetitelje odnosno potencijalne kupce i narudžbe.

Zamislite sljedeću situaciju. Kupac dolazi u vašu trgovinu ( “klasičnu”, ne web ), već je dovoljno ljut što je jedva našao parking i nada se da neće dobiti kaznu jer nije platio parkiranje pošto želi obaviti kupovinu brzo. Ulazi u trgovinu i bjesomučno traži ono po što je došao. Nema, pa gdje je? Jel na ovoj polici; nije, tamo možda; nije… Pita prodavača, ovaj mu kaže – to nemamo. I to je jedini odgovor koji daje kupcu. Što ovaj sada radi? Okreće se i ide u drugu trgovinu. Hoće li se više ikada vratiti? Ne znam. Sumnjam.

Otvaranjem nepostojeće stranice, posjetitelja će u pravilu dočekati neka standardna obavijest o grešci koju on u pravilu neće razumijeti, no razumjet će da ono po što je došao ovdje ne postoji. I što dalje radi? Ide na sljedeći web među Googleovim rezultatima.

-

Što je prodavač mogao napraviti? Evo nekoliko mogućih scenarija:

nemamo taj šampon za kosu, ali imamo ovaj drugi koji je jednako dobar

nemamo tu tipkovnicu, ali smo je naručili stoga dođite sljedeći tjedan

ne, nismo do sada imali taj LCD, no ako želite možemo samo za vas naručiti taj model

-

Jednako tako, vi na svom webu možete preuzeti kontrolu nad nepostojećim sadržajima.
Ne bi sad ulazio u tehničke detalje ( to niti nije namjena ovog e-časopisa ), no pošaljite svojim programerima poruku; ” e, hoću da kad posjetitelj dođe na nepostojeću stranicu, uhvatiš taj ‘request’ i preusmjeriš ga na stranicu gdje ćemo ga dočekati sa nekom našom normalnom porukom!“.

-

Što takva jedna stranica s “normalnom” porukom može sadržavati?

• rezultate vaše tražilice na ključne riječi informacije po koje je posjetitelj došao, a da ih više nema

• obrazac kojim omogućite slanje upita od strane posjetitelja za informacijom koju traži

• izlistanje nekoliko popularnih artikala koji su slični (ili barem iz iste kategorije) kao ono po što je posjetitelj prvobitno i došao

No, postoji i duga varijanta. Ukoliko ste obrisali stranicu, vaš programer može napraviti da se svi zahtjevi za tom sada nepostojećom stranicom automatski preusmjeravaju na neku drugu. Npr. ako ste obrisali “Playstation 2″ artikl iz shopa, zašto ne biste zahtjeve za njim automatski preusmjeravali na “Playstation 3″ kao novu verziju istoga…

Također, ljudi misle da web stranicama mogu samo tako pomijeniti adresu. Ovo je u pravilu boljka redizajniranih weba kada novi ( ili stari ) “izvođač radova” ne pazi na posljedice tog čina. Reći će – pa što onda, Google će ionako indexirati novu adresu. Da, hoće. A jeste razmišljali o posljedicama? Evo nekoliko:

• pitanje dupliciranog sadržaja ( Google to baš i ne voli, smatra da se količina sadržaja
na webu umjetno povećava )

• povećavate broj grešaka i prema samom Googleu, a onda padate u njegovim
“očima” i može vas ( barem na određeni period) olakšati po pitanju relevantnosti i
pozicije među rezultatima )

-

Na sreću, i ovo je rješivo, također jednostavno – programer treba napraviti automatsku redirekciju stare adrese na novu lokaciju pri tome pazeći da Google robota obavijesti da se radi o tzv. trajnoj redirekciji čime mu zapravo govori da se sadržaj/stranica sada na novoj adresi, a Google će to već odraditi/prilagoditi u svojoj bazi.

Postoji još jedna “sitnica” na koju treba paziti. Naime, posjetitelji su koristeći pojedine webove shvatili da mogu koristiti URL kao svojevrsnu tražilicu za brzi dolazak do informacije. Tako npr. neke stranice omogućavaju da unosom “http://www.primjer.hr/playstation” mogu brzo i lako doći direktno do proizvoda vezanih uz ovu popularnu igraću / multimedijsku konzolu.

Ukoliko jedan takav posjetitelj to pokuša i na vašoj web stranici a vi to ne podržavate, tada se i na ovaj način generiraju greške u statistici posjeta. No na sreću, kod ovakvih grešaka lako vidite što to točno posjetitelji upisuju i pokušavaju pronaći ( vidite cijeli “krivi” URL pod opisom greške ). Tada opet na snagu stupa “onaj naš programmer” koji će i ovakve direktne URL upite znati odraditi i pružiti posjetitelju upravo ono što je i zatražio.

-

Općenito se u tekstovima pozivam na “jadnog nam programera”. Kažem “jadnog” jer, često zbog naručiteljevog nepoznavanja tehnologije i mogućnosti weba, programer je prvi na tapeti kada nešto ne valja – “Joj, pa to je opet onaj naš programer zaboravio…”, i slično.

Stvar je zapravo dogovora / ugovora o održavanju weba, znači kako ste se dogovorili sa vašim izvođačem o intervencijama na projektu.

Evo nekoliko mogućih scenarija:

• platite vaš web projekt nešto više, pa zatražite od izvođača da vam u CMS-u napravi jednostavno sučelje kojim ćete samostalno uređivati automatska preusmjeravanja

• svakako nadoplatite i za sve one “sitnice” kao što je i ono “hvatanje” nepostojećih stranica te prikazivanje prikladnog sadržaja (gore opisano u tekstu)

• plaćajte intervencije po potrebi, kad se nešto promijeni – nek programer to preusmjeri

-

U svakom slučaju, ne prepuštajte brigu o greškama drugima !

Ocjena 4.00 od 5
, , , ,

Autor teksta:

Darko Martić - ukupno napisanih 11 tekstova na eBizMags.

Iako od malena fasciniran modernim tehnologijama pokušava ih spustiti na niži odnosno jednostavniji nivo, smatrajući da ne smijemo biti robovi tehnologije već da istu koristimo isključivo kao alat za jednostavnije rješavanje problematike. Stručno obrazovanje završava na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu uz koje od samog početka započinje i sa prvim zaposlenjima na kojima stiče kvalitetna radna iskustva. Od kraja 90-ih pa sve do danas usmjerava se na razvoj e-projekata započevši u mladim danima kao dizajner-programer kako bi s vremenom nadopunio znanje širim vještinama tog područja kao što su SEO, usability, arhitektura web odredišta, itd. Trenutno radi kao Savjetnik za dokumentacijske sustave u King ICT na razvoju enterprise-level DCTM rješenja baziranih na web tehnologijama. www.martic.net

Kontaktiraj autora

0 Komentari za ovaj tekst

3 Trackbacks za ovaj tekst

  1. Web: Migracija aplikativnog rješenja | eBizMags Says:

    [...] Ovo je bitno kako biste izbjegli problematiku oko nepostojećih sadržaja (pročitajte moj članak “Nema? Ma ima”) Ovo se u pravilu ipak ne može uvijek izbjeći, barem ne u [...]

  2. Briši me s Google-a! | eBizMags Says:

    [...] ) dobro za vas? Hm… Prije negoli nastavite sa čitanjem, svakako pročitajte moj članak “Nema? Ma ima”, gdje je tematika nepostojeći sadržaj na vašem webu. Ovaj tekst mu je donekle [...]

  3. e-Greške naše svagdašnje | eBizMags Says:

    [...] još da je bolje spriječiti nego liječiti. Mi ipak ne možemo uvijek spriječiti poneku pogrešku u sustavu, ali možemo dati sve od sebe da ju čim prije “uhvatimo”. Ono što je bitno [...]

Vas Komentar