RSS

VIP interview: Sven Marušić

Thu, Sep 18, 2008

VIP interview, ePoslovanje

VIP interview: Sven Marušić

Zadovoljstvo nam je započeti seriju eBizMags interview-a u kojima želimo predstaviti razmišljanja stručnjaka i decision maker-a o stanju, problemima i izazovima IT zajednice u Hrvatskoj. Za našeg prvog sugovornika imamo gospodina Svena Marušića, koji trenutno obnaša funkciju izvršnog direktora za informatiku u kompaniji T-HT d.d.

-

Prije ove pozicije bili ste zaposleni u Microsoftu Hrvatska, gdje ste bili zaduženi za telekom rješenja. Koliko je to iskustvo utjecalo na razvoj vaše karijere?

Većina mog poslovnog života je vezano upravo uz Microsoft. Tamo sam radio na mnogim pozicijama, od izrazito tehničkih (softver developer u Irskoj) do prodajnih i marketinških na kraju u Hrvatskoj. Zadnje 3 godine, bio sam odgovaran za Microsoft poslovanje u telekom sektoru, odnosno najveće korisnike Microsoft tehnologija u telekomunikacijama u Hrvatskoj i BiH. Vjerojatno sam zbog prevelikog interesa za telekomunikacije, na kraju i prešao u pravi telekom business. U principu, ultimativni zadatak svakog „salesman-a“ je postati „trusted advisor“ svojim klijentima. Ja sam pretpostavljam, to postigao sa Hrvatskim Telekomom, jer mi je njihova uprava na kraju ponudila posao izvršnog direktora IT-a.

-

Što biste istaknuli kao ključne čimbenike Microsoftovog uspjeha? Kako gledate na Microsoftovo zaostajanje u IT rješenjima orijentiranima Webu u odnosu ka konkurente, poput Google-a ili Yahoo-a?

Microsoft je prije 25 godina uspio od osobnog računala stvoriti svima dostupnu platformu za razvoj aplikacija. Time je PC dobio jednu novu dimenziju – postao je kućni uređaj bezgraničnih mogućnosti. Nakon DOS-a i BASIC-a, promijenio se koncept računarstva jer svaki je zainteresirani pojedinac mogao stvarati novu vrijednost, a obični korisnici su time dobivali priliku za značajno efikasniju organizaciju osobnog vremena, edukaciju, zabavu pa na kraju i poslovni uspjeh temeljen na korištenju informacijskih tehnologija. Takve prednosti su tradicionalno bile dostupne samo velikim tvrtkama sa skupim računalnim sustavima. Sličan razvoj predviđam i telekomunikacijama, a tome sam upravo pisao u jednom postu na svom blogu www.rndidea.com .

Sredinom 90tih, Microsoft je propustio Internetski val, ali ga je uspješno zajahao nekoliko godina kasnije. Početkom 2000 tih, ponovo nije prepoznao search biznis, ali od tog gubitka se još nije oporavio. Ipak, kolega Dragan Petric je zanimljivo najavio u svojoj kolumni kako Microsoftova internetska bitka još nije izgubljena jer njegov posljednji deal sa Facebookom može značajno promijeniti odnose na Internetskoj sceni. Čini se da je Microsoft prepoznao epidemiju socijalnih mreža dovoljno rano, a Facebook je trenutačno najposjećeniji Web2.0 servis.

Dodatno, pretpostavljam kako mnogi problemi Microsofta danas leže u brzom tempu birokratizacije kompanije, što mu onemogućava pravovremene reakcije na mnoge tržišne trendove koji se izmjenjuju izuzetnom brzinom. Dakle, muče ga klasični problemi megakorporacija ali takav trend zahvaća već i Google, a Yahoo je odavno izgubio svoj tržišni status leader-a u Internetskim tehnologijama.

-

Sada ste na drugom kraju prodajnog lanca. Koliko je iz ove perspektive teže potrošiti budžet u usporedbi s ostvarenjem prodajnih ciljeva?

Potrošiti budžet je vrlo lako. Ipak, moj osnovni zadatak danas je investirati, a investicije podrazumijevaju povrat uloženih sredstava. To već nije nimalo lako, a ponekad mislim kako je stvarno teže pametno investirati nego ostvariti određeni budžet iz prodajne perspektive.

-

Kako ste se priviknuli na promjenu paradigme iz stalnog poticanja promjene koja je prisutna na strani prodavatelja IT rješenja, na stabilnost i razvoj koji se očekuje u organizaciji? Koliko su izazovi prodavača IT rješenja slični izazovima njihovih kupaca?

U principu su vrlo različiti. Proizvođači SW i HW tehnologije bi sigurno bili najsretniji kad bi svake godine tvrtke bile prisiljene na kompletnu zamjenu platformi. S druge strane, kupci bi željeli izvući što veći povrat iz uloženih sredstava u neku tehnologiju. Pri tome treba pažljivo odabirati trenutak u kojemu su potencijalni dobici uvođenja nove platforme, veći od rizika promjene. Dakle, pažljivo balansiranje između održavanja stabilnosti postojećih rješenja i ostvarivanja konkurentskih prednosti uvođenjem novih rješenja je ključ uspjeha u vođenju informacijskih tehnologija.

-

Kako gledate na manjak odgovornosti za opravdanje investicija u IT-u koji se javlja u Hrvatskoj? Može li se to dovesti u vezu sa slabo definiranim povratom investicije koja se očekuje od IT-a i zrelošću tržišta?

Mi smo još uvijek relativno slabo razvijeno IT tržište. Ukoliko pogledate zadnju IDC studiju o IT tržištu u Hrvatskoj, vidjeti ćete kako IT usluge zauzimaju relativno mali udjel u ukupnom tržištu dok i dalje prednjači hardver. Iako se taj trend mijenja, proći će sigurno još nekoliko godina dok se omjeri ne dovedu na razinu razvijenih ekonomija Zapadne Europe. Mislim da u ukupnih 1,2MLRD EUR, IT usluge zauzimaju tek nešto više od 300M EUR. Ovi podaci nam zapravo govore o činjenici kako je još uvijek važnije imati IT opremu, nego što uistinu radite s njom. Lakše je opravdati investicije u skupe sistemske sale gdje se mogu pokazati redovi servera nego ulaganje u posebno prilagođene aplikacije koje su zapravo srce takvih sustava, odnosno zbog kojih takav hardware i postoji.

-

Outsourcing IT funkcija je još relativno rijedak kod nas. Koje je funkcije po vama poželjno izdvojiti zbog smanjenja troškova, a koje zadržati kao ključne? Kako vidite daljnji razvoj ovog tržišta kod nas?

Ukoliko pratite osnovne postulate outsourcinga, onda možemo relativno lako odgovoriti na ova pitanja.

  • Ako nešto ne znate raditi dobro, nemojte to outsourcati,
  • Kada ste jednom nešto outsourcali, morate se jako truditi da ne izgubite kontrolu nad tim procesima,
  • Vitalne funkcije kompanije ne treba outsourcati, jer bi one prema definiciji trebale omogućiti konkurentsku prednost kompanije ukoliko ih dobro izvršavate (npr. billing proces u telekomu),
  • Ukoliko ste sigurni kako određenu poslovnu funkciju možete jeftinije dobiti na tržištu, a pri tome ostvariti veću kvalitetu krenite u outsourcing,
  • Mislim da je nužno jasno odrediti inicijalne motive za outsourcing, odnosno kriterije uspjeha prema kojima se kasnije može pratiti outsourcing partnera u izvođenju zadataka.

Dakle, ukoliko imate relativno slabu potrebu za informatizacijom poslovnog procesa, možda se isplati outsourcati čitav IT. S druge strane, ukoliko na efikasnosti procesa bazirate svoj poslovni uspjeh, treba biti vrlo pažljiv s ovakvim dalekosežnim odlukama.

-

IT zajednica je u posljednje vrijeme vrlo agresivna u promicanju nekih područja poput poslovnog odlučivanja, poslovne inteligencije ili menadžmenta znanja. Koliko su ove funkcije ispunile svoja očekivanja u efikasnosti poslovanja?

Sven MarusicGartnerov Hype cycle vrlo lijepo opisuje ove fenomene. Međutim, vremensku os na njihovoj krivulju je nemoguće jednoznačno odrediti. Dakle, vrijeme potrebno za prelazak iz toče „Peak of inflated expectations“ do“platou of productivity“ zna biti vrlo dugačko. U međuvremenu traje period „disulussionmenta“, gdje se mnoge tehnologije zapostavljaju ili zaboravljaju jer inicijalno nisu ostvarile svoja očekivanja. Vrlo je vjerojatno kako će se upravo te tehnologije vratiti u nekom trenutku u budućnosti u ponešto izmijenjenoj formi i biti široko prihvaćene, ne samo u akademskom nego i u poslovnom smislu.

-

Koliko je IT ograničio ova područja posebice menadžment znanja zbog svođenja problematike na implementaciju koja je često vrlo daleko od izvorne problematike?

Sada jedan moj osobni sud, pomalo heretički…. Upravljanje znanjem nužno uključuje klasifikaciju kao ultimativnu metodu razvrstavanja podataka (znanja) u kategorije. Iako taj trend traje već godinama, pokušaji za hvatanjem kolektivnog i pojedinačnog znanja zapravo su uglavnom propadali. Povucimo paralelu sa internetom – prije 10 godina, svi ozbiljniji search engine-i (osim Google-a koji je osnovan ‘98) uključivali su directory servise. Direktoriji su zapravo bili pokušaj da se podaci klasificiraju. Konačna pobjeda search tehnologija je zapravo dokaz kako se znanjem (podacima) ne može upravljati. Može ga se dokumentirati, odnosno pohranjivati ukoliko izvori znanja imaju neki motiv za njegovo dijeljenje, ali sve naknadne klasifikacije, organizacije ili pokušaji upravljanja su uzaludni upravo zbog goleme količine kolektivnog znanja, podataka, informacija ili bitova koji se stvaraju svakodnevno diljem svijeta. Podatke možemo samo pametno indexirati, a onda naknadno nestrukturirano pretraživati.

Osim Interneta, isto vrijedi za korporacije odnosno kompanije svih veličina.

-

Kako gledate na ulogu IT-a u budućnosti poslovnog odlučivanja? Slažete li se s tezom da i u e-dobu odlučuje čovjek?

Slažem se, s malom ogradom. Mislim kako odluke bazirane na prepoznavanju uzoraka događaja ili ponašanja u strukturiranim procesima može puno bolje i efikasnije odraditi računalo. Međutim, takve su situacije vrlo rijetke. Recimo, Amazonov „recommendation engine“ je primjer poslovne odluke kakvu nikad ne bi mogao donijeti čovjek.

S druge strane, uz sve analitičke alate, računalo nikad za čovjeka neće donijeti odluku o kupovini neke tvrtke … ili privatne kuće. Većina strateških odluka donosi se intuitivno, a tu su nam računala od slabe pomoći.

Gotovo se svakodnevno otvaraju nove škole koje obrazuju IT menadžere. Kakva je kod nas potreba za IT menadžerima u usporedbi s IT profesionalcima. IT funkcije vezane uz implementaciju i održavanje u svijetu odrađuju ljudi sa srednjim stručnim obrazovanjem, a kod nas fakultetski obrazovani kadar.


Pošaljite mi developere i sistem inženjere!

-

Na nekim je fakultetima prisutan suživot telekomunikacijskog i IT curriculuma. Da li smatrate da je potrebno povezivati ovakve programe?

Apsolutno. Mislim kako je granica između IT-a i Telekoma, uvođenjem all IP tehnologija definitivno izbrisana. Danas je tradicionalna komutacija govornih kanala, postala de facto SIP signalizacija na raznim (čak i heterogenim) application serverima. Usluge na tržištu sve više idu u smjeru konvergencije ICT tehnologija, pa iznajmljivanje IT infrastrukture ili application hosting polako prelazi u mainstream telekom biznisa .Na kraju dana, stručnjak za billing ili provisioning sustav nije IT nego je telekom stručnjak.

-

Da li Hrvatskoj nedostaje menadžerski kadar koji bi vladao problematikom struke, a uz to i imao menadžersko obrazovanje i iskustvo?

Vjerojatno nedostaje, jer pretpostavljam kako ste opisali idealni profile managera u tehnološkim industrijama. Parafrazirat ću Ramba Amadeusa, bolje više dobrih managera, nego manje loših! :-)

-

Sa Svenom Marušićem razgovarao je Marko Lacković.

Ocjena 4.43 od 5
, , , ,

Autor teksta:

Marko Lackovic - ukupno napisanih 44 tekstova na eBizMags.

Dodiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je stekao magistarsku i doktorsku titulu sa specijalizacijom u području telekomunikacija i informatike. Također je završio poslijediplomski MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri čemu su mu glavni interesi bili strateški menadžment, te menadžment znanja. Svoju istraživačku karijeru započeo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i na Swiss Federal Institute of Technology (EPFL) u Švicarskoj, a stečena znanja primjenjuje u R&D centru kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. u Zagrebu. Karijeru nastavlja na menadžerskim pozicijama kao voditelj prodaje u kompaniji Huawei Technologies d.o.o., te direktor prodaje u firmi Atento d.o.o. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata Europske unije, te je napisao preko 30 znanstvenih radova. www.markolackovic.com Nadalje, suvlasnik je prvog Internet magazina u JIE regiji s područja e-poslovanja www.eBizMags.com

Kontaktiraj autora

Vas Komentar