RSS

VIP interview: Ivan Gabrić

Wed, Aug 26, 2009

VIP interview, eTrziste

VIP interview: Ivan Gabrić

eBizMags vam donosi interview s gospodinom Ivanom Gabrićem, Predsjednikom Uprave tvrtke Combis d.o.o. Tvrtka Combis renomirani je hrvatski sistem integrator, koja prednjači u izgradnji različitih poslovnih rješenja baziranim na ICT tehnologijama. Razgovarali smo o ulozi te respektabilne tvrtke u Hrvatskoj i šire, o filozofiji poslovanja, stilu rukovođenja, problemima koje susreće, ali i o krizi, širenju na tržište Regije, te izlasku na burzu.

-

Proteklih nekoliko godina proveli ste na čelu Uprave Combisa. Koliko se Combis promijenio od Vašeg dolaska u tvrtku, s obzirom na turbulentnost i dinamičnost ICT tržišta u Hrvatskoj?

Počeci suradnje mene i Combisa datiraju još od 1996. godine kada sam radio u IBM-u. U to sam vrijeme imao priliku upoznati gospodina Čuturu, vlasnika Combisa. Već u prvim kontaktima uočio sam njegov izrazito pozitivan poduzetnički duh i ogromnu energiju. Bio je to eklatantan primjer davanja sebe jednom cilju i ideji.

No, iako je Combis i tada i kasnije bio tvrtka u kojoj su odnosi među zaposlenicima evoluirali i mijenjali se tijekom vremena, tim se odnosima nije sustavno upravljalo. To je rezultiralo razmimoilaženjem između očekivanja poslodavca i onoga što su zaposlenici uistinu ostvarivali u tvrtki. Posljedično, javila se i kriza menadžmenta. Iako već tada velika tvrtka, pred Combisom se nalazila dilema: riješiti postojeće izazove pokretanjem pozitivne promjene uz nastavak daljnjeg rasta i razvoja ili stagnacija i gubitak tržišnih pozicija. Dakle, radilo se o velikoj tvrtki i velikom izazovu. S druge pak strane, iako je moje iskustvo rada u korporacijama pozitivno, učinilo mi se kako se čovjek u takvom okruženju ponekad ne može u potpunosti dokazati. Stoga je moj dolazak u Combis bio logičan, u Combisu mi se pružila prilika da se dokažem u novoj ulozi.

U svakoj priči, pa tako i u ovoj, motiv mi je bio napraviti nešto veliko i prepoznatljivo. Kako bi se takva kompleksna promjena pokrenula potreban je tim ljudi. People have the power. U Combisu sam tada zatekao tim vrlo korektnih, pozitivnih i dobronamjernih ljudi. Tvrtka nije bila politički kompleksna, jer bi takva situacija dodatno usporila promjene. Ljudi su dali prostora promjenama, prepoznali su dobre stvari u njima, te su na taj način, meni i menadžment timu u znatnoj mjeri olakšali posao u transformaciji zatečenog stanja. Napravili smo puno toga pozitivnog, vraćali se natrag, izgrađivali i izdizali, ugrađivali puno svog duha i svojih razmišljanja. Negativna strana priče je da u tom procesu jako puno ljudi izgori.

Trenutno više od polovice menadžment tima čine ljudi koji nisu bili u tvrtki prije pet godina ili koji nisu ranije bili na menadžment pozicijama. Tvrtku od većine konkurenata razlikuje činjenica da postavljeni sustav vrijednosti nije deklarativan, nego realan. Postoji prešutan konsenzus oko stvari koje treba raditi, implementiran kroz snažan sustav vrijednosti u tvrtki. Combis se u svakodnevnom poslovanju uspijeva držati osnovnih načela. Drugim riječima, prošli smo kroz puno faza i sve su bile vrlo zanimljive. Stvorili smo nešto novo, nešto čega prije nije bilo. Na to gledam kao na uistinu lijepa vremena. Za ostvarivanje toga potrebna je snažna vizija i, ako se čvrsto stane iza nje, onda će se i ostvariti, usprkos velikim poteškoćama na putu.

-

Koje ste korporativne metodologije iz vašeg prijašnjeg iskustva primijenili u Combisu? Koliko vam je pomoglo vaše formalno obrazovanje, s obzirom da ste po struci diplomirani inženjer elektrotehnike, nakon čega ste završili i MBA?

Korporativno iskustvo mi je jako puno pomoglo. Korporacije su odlične tvrtke, no, s isto tako velikim problemima. Njihova opstojnost dokaz je da se tu radi o najbolje organiziranom obliku udruživanja u radu. Rad u korporacijama IBM i HP je bio lijep dio života za mene. Radi se o različitim tvrtkama, što mi je bitno proširilo vidike i odredilo moj daljnji put. Sve što sam uspio dati Combisu rezultat je onoga što su meni dali IBM i HP.

Svakome bih poželio da u jednoj fazi života radi u korporaciji. To je posebno bitno za informatičku struku u Hrvatskoj. Do prije nekoliko godina, čovjek koji nije probao raditi u korporaciji, nije mogao dobro voditi tvrtku, jer takve vještine nije imao gdje naučiti izvan korporacija. Tako su, sve donedavno, informatičke tvrtke u Hrvatskoj bile uglavnom bazirane na nekoliko inženjera, stručnjaka za odabrane tehnologije, koji uglavnom nisu imali veze s poslovnim paradigmama. U to vrijeme nije bilo tečaja i konzalting tvrtki. Ako krećeš u poslovni svijet nakon fakulteta, jedino poslovno znanje možeš naći u korporacijama. Nakon višekratnog ponavljanja procesa u korporacijama, dolaziš do zaključka da radiš i na samome sebi. U korporacijama se, također, shvati da ima puno prostora za unapređenja poslovanja te da postoje niše koje su nepokrivene. Sve su to velike prilike za domaće tvrtke.

-

Kako gledate na čest slučaj odvojenosti IT odjela i mrežnih odjela istih tvrtki s obzirom na rastući trend pojave interdisciplinarnih područja? Jesu li moguće sinergije? Kakvo je iskustvo u Combisu?

Ivan GabricTehnologija konvergira i granice između IT-a i mrežnog dijela su se izbrisale prije 7-8 godina. Iako je to danas očito, prije deset godina nije bilo baš svima jasno u kojem će smjeru krenuti daljnji razvoj. Neke tehnologije u konvergenciji mijenjaju predznak. Primjerice, telekomunikacijska rješenja transformiraju se iz rješenja u kojima je dominirala oprema, u aplikativna rješenja. Umjesto znanja poput podešavanja protokola, traže se Java programiranje i upravljanje protokolima. Stoga je potreban novi profil inženjera koji znaju širi kontekst. Potrebno je da inženjer poznaje problem, ali i implementaciju. Stoga su na cijeni ljudi koji su pravi inženjeri, dok je za programere dovoljno strukturalno razmišljanje, i često nije niti potreban fakultet.

Također dolazi i do restrukturiranja IT industrije koja više nije obojana tehnologijom, već područjem koje pokriva. Combis se tako profilirao na tom tržištu kao full service business solution provider. To ujedno određuje i kako vidimo tržište. Mi vjerojatno i nismo najpovoljniji partner za male tvrtke, jer smo za njih možda skupi. S druge strane, zahtjevi velikih tvrtki predstavljaju poslovni izazov za informatičke tvrtke, jer rješenja zahtijevaju komponente iz raznovrsnih domena poslovanja. Za integraciju takvih složenih rješenja ključna je poveznica između potreba korisnika i organizacije internih resursa tvrtke koja izrađuje prikladno rješenje. U tom procesu ima dosta izazova i za projektnog menadžera koji će projekt voditi.

-

Što biste rekli da je glavna kompetitivna prednost Combisa u odnosu na ostale tvrtke na hrvatskom IT tržištu?

Prednosti su višestruke jer se radi o složenom tijelu. Teško je nešto izdvojiti. U osnovi se radi o jednom principu – walk the talk. Ono što kažemo, trudimo se i napraviti. Talk, talk, talk, don’t walk je čest slučaj kod konkurencije. Pričati je jednostavno, no potrebno je i ispuniti obećano. Od 2003. godine Combis kontinuirano raste. U tom periodu tvrtka je narasla gotovo 200%, dok je prosjek tržišta manji.

Combis je izbjegao zamku netransparentnosti i nepotrebnih političkih kružoka koji se više bave vlastitim repozicioniranjem, nego tehnologijom. Vjerujemo u naporan rad i otvorenu komunikaciju. Volimo pobjeđivati, ali nismo fanatici. Veseli nas rad, imamo zdrav odnos prema poslovanju i tržištu. Trudimo se sve balansirati, a ne ići u krajnosti. Combis je oduvijek njegovao pozitivan kontinuitet i vrijednosti.

U fokusu su nam korisnici. Oni vole raditi s nama, jer ako preuzmemo obavezu onda to i napravimo, i podmećemo svoja leđa više od drugih.

Današnje poslovanje je, nažalost, sve više poslovanje koje vode pravnici koji su uglavnom fokusirani na ugovor. Mi smo fleksibilniji i to nam je prednost.

Poslovni planovi uključuju i daljnje širenje poslovanja. U BiH smo prije tri godine počeli sa širenjem. Danas već imamo velik obim poslovanja. Makedonija, Crna Gora, Rumunjska, Mađarska, države su u kojima smo također prisutni kroz projekte u područjima u kojima Combis ima prednost. Imamo niz proizvoda i znanja koja su tržišno zanimljiva i regionalno rijetka. Naša specijalizirana rješenja konkuriraju rješenjima velikih globalnih kompanija koja su skuplja. To je naša prednost u regiji.

-

Kako će se zadnja zbivanja u ekonomiji odraziti na Vaše poslovanje, gdje vidite priliku, gdje vidite najveće rizike? Jeste li poduzeli neke pripremne mjere?

Kriza je vrlo jasna. Bila je jasna i prošle godine u ovo vrijeme. Ono što ne znamo jest njezin intenzitet i dinamika u sljedećih 3 – 6 mjeseci. Prema trenutnoj situaciji stežemo i opuštamo uzde. Izvor krize je u samoj suštini današnjeg načina poslovanja i tamo se mora i riješiti. Budući još uvijek ne diramo suštinu, niti kraj krize se ne nazire.

Ivan GabricDobra posljedica krize jest činjenica da smo se fokusirali na interne programe u tvrtki, projekte i restrukturiranje. Tome sada možemo posvetiti više pažnje jer, s obzirom na usporenje poslovanja, ne moramo u tolikoj mjeri trčati za tržištem kao prije pet godina. Druga dobra stvar su kadrovi. U vakuumu koji je nastao na tržištu rada, polako se vraća zrak. Ljudi koji su izgubili motive ili se nisu dobro izgradili, jednostavno će otpasti. Hrvatski IT je skup, a to sprečava brži razvoj industrije prema stranim tržištima. Cijene jednostavno više neće vrtoglavo rasti pa ćemo samim time biti pogodniji za širenje na strana tržišta. To su tendencije koje ćemo u Combisu iskoristiti najviše što možemo.

Combis je stabilna i financijski jaka tvrtka, pa će nam kriza biti manje problematična nego drugima. No, svi smo u posljedičnom traktu procesa koji se odvijaju oko nas, s ciljem pokretanja ekonomije. Combis se, kao i sve ostale hrvatske tvrtke, može postaviti samo unutar tih okvira.

-

Često se može čuti da je u Hrvatskoj problem sa zapošljavanjem vrhunskih IT kadrova. Jeste li se i vi susreli s ovakvim problemom i kako ga rješavate?

Jedan od izazova poslovanja je svakako i odabrati najbolju ekipu za tim. To je neprekidan proces. No, uvijek je na tržištu bilo izuzetno malo polivalentnih inženjera. Treba ih izgraditi, za što je potrebno puno energije i resursa. Rješenje je kontinuirani napor i rad. Razvoj hrvatske IT industrije je uvjetovan time. Za mlade zaposlenike je bitno da su oni u osnovnoj profilnoj karakteristici dobri. Isto tako ne možete uvijek zapošljavati ljude kakvi vam u određenom trenutku trebaju, nego je katkad potrebno posezati i za kompromisnim rješenjima.

-

Koliko ste zadovoljni sa stupnjem informatizacije državne uprave? Je li nedostatak novca jedini uzrok trenutnog stanja? Kako veliki IT sistem Integratori mogu pomoći?

Svjedoci smo različitih situacija, od toga da su projekti završeni na ispravan način, do čistog bacanja novca. Nekoliko je uzroka ovakvog stanja. Prije svega to je nedostatak vizije. Bez vizije ne može se niti znati što je potrebno kao alat, a informatički projekti su upravo alat. Osim toga, mnogi problemi potječu od ljudi koji upravljaju i sudjeluju na projektima, uključujući nedostatak obrazovanja i kompetencija. Čitav se proces još ponekad može zakomplicirati i lošom pripremom i realizacijom. Dodatan problem cjelokupne vrijednosti takvih projekata može biti i njihovo nekorištenje.

Neki problemi državne uprave su lako rješivi, no odlaganjem rješenja situacija će postati samo neugodnija. No, bitno je reći da je u tom području moguć veliki napredak. Tako i kriza može biti poticaj za veću kvalitetu. Puno je bitnije da mi kao građani dobijemo alat, od toga kojem je izvođaču projekt dodijeljen i tko će na njemu zaraditi. Naime, povrat investicije informatičkih projekata u državi je neupitan, i bez obzira na to koliko kupac bio nestručan, korist je toliko velika da može pokriti sve nedostatke u nabavi.

-

Ivan Gabric

S obzirom na izrazito dobre rezultate Combisa u zadnjih par godina, zanima nas Vaš stil rukovođenja?

Mislim da sam poprilično liberalan što se tiče odnosa prema kolegama iz menadžmenta. Trudim se svakome dati priliku i podržati ljude u pozitivnim nastojanjima. S druge strane, postoje osnovni ciljevi koji se moraju ostvariti i koji su striktno definirani, rigorozni i teški. Zbog toga me ljudi iz različitih područja različito percipiraju – kao otvorenog ili autoritativnog. U mnogočemu je referentnu točku teško postaviti. Možeš se donekle definirati prema okolini, ali bitno je postaviti cilj i djelovati prema tom cilju. Njegujem liberalan i otvoren stil, vjerujem u empowerment – dati ljudima snagu da ostvare zadane ciljeve, te stati iza njih i kada nije najbolje, ali ustrajati na krajnjem cilju, a ne degradirati ih zbog problema u izvedbi.

Nastojim podržavati i razvijati ljude te biti iskren. Neću na prvu reagirati negativno, uvijek pokazujem strpljenje, no čovjek se također u tome potroši. Da sam krući i arogantniji ponekad bi mi bilo lakše i ne bih se trudio nešto izgraditi na upitnoj osnovi. U Combisu smo izgradili osnove kako bismo mogli profesionalno funkcionirati. Jasno smo definirali zadatke i delegiranje, koji su jasno obrazloženi kako bi ljudi što pozitivnije reagirali. Kako se tvrtka razvija i raste, čovjek može sve manje vremena posvećivati istim stvarima, što je veliki izazov. Bitno je da struktura raste i da nema velikih rupa. Treba je polako razvlačiti i s mjerom, tako da se tvrtka ne optereti troškom širenja.

-

Zbog čega Combis, kao i većina ostalih veliki lokalnih sistem integratora, nije zakoračio na tržište Srbije?

Postoji više načina širenja na druga tržišta u regiji. Najčešći su svakako širenje s globalnim partnerima, s korisnicima ili dobavljačima opreme i rješenja. Igrom slučaja, Combisovi veliki korisnici nisu zakoračili na srpsko tržište, poput Deutsche Telekoma ili UniCredit grupe. To je i razumljivo jer su korisnici restriktivni pri ulazu na srpsko tržište zbog dugogodišnje blokade. S druge strane, imamo brojne kontakte s tvrtkama iz Srbije, s kojima radimo na nekoliko poslovnih prilika. Time našu globalnu ekspertizu prezentiramo i na tom tržištu. Svakako će razvojem tržišta doći do njegovog većeg otvaranja.

Problem regije je i nedovoljna strukturiranost, ne može se planski ući na ta tržišta, s obzirom da ne postoje pokazatelji i dovoljno razvijeno tržište.

Zanimljivo je dodati da nitko ne postavlja pitanje zašto nismo u Sloveniji? Tamo nismo prisutni iz istih tržišnih razloga – poslovanje ima drugačiji predznak i radi se o različitim veličinama u odnosu na hrvatsko tržište. To je isto tako i posljedica našeg dosadašnjeg organskog, konzervativnog rasta. Da smo radili akvizicije i posegnuli za vanjskim financiranjem, sigurno bismo do sada već kupili tvrtku u Srbiji i Sloveniji. No, to je svakako više pitanje razvoja tvrtke, nego politike. Dosta poslovnih mogućnosti još uvijek postoji i na lokalnom tržištu.

-

Možete li nešto reći o Combisovom izlasku na burzu i smatrate li da je sada pravi trenutak?

Ovo je pogrešan trenutak za izlazak na burzu, ponajviše s obzirom na krizu. Kriza u kombinaciji s izlaskom na burzu usporava mnoge tržišne procese i postavlja prepreke koje tvrtku mogu uništiti. Prije nekoliko godina intenzivno smo razmišljali o izlasku na burzu, s obzirom da je tada pristup kapitalu bio puno lakši. Danas izlaskom na burzu ne bismo ništa dobili osim kompleksnosti, s obzirom na stanje na burzi i pristup kapitalu. Došlo bi do usporavanja poslovanja. Naše je poslovanje i sada transparentno i jasno, a izvještaji se ne bi značajno promijenili izlaskom na burzu, tako da u toj domeni ne bismo ništa dobili. No, situacija u kojoj bismo dobili novu strukturu vlasnika, koji bi donijeli novo znanje i ideje u tvrtku, bi mogla biti zanimljiva.

-

Combis konstantno širi svoj proizvodno-uslužni portfolio. Prošle ste godine ušli / investirali u područje ERP aplikacija sa Micsrosoft Dynamics NAV-om. Koje su vaše komparativne prednosti u odnosu na ostale postojeće MBS Partnere i koliki potencijal vidite u ovom segmentu?

Kada smo analizirali naš portfelj prije tri godine uočili smo nedostatke koji su nastali sporom reakcijom Combisa na promjene na tržištu. Jedno je od njih bilo i područje ERP-a. Dodatan poticaj su bili i naši korisnici koji su od nas tražili da im ponudimo rješenja i u tom području. Relativno kasni ulazak Combisa u to područje je bio jedan od naših promašaja, posebno s obzirom na činjenicu da se naša poslovna znanja oslanjaju na ERP.

U procesu odabira prikladne ERP tehnologije razgovarali smo sa svim ERP vendorima, i u tom kontekstu je Microsoft bio najkonzistentniji i dao najbolju ponudu. Microsoft raste iz SMB baze prema većim tvrtkama. Kako je već trend da je SAP rješenje preskupo, mnogi ga mijenjanju Microsoft Navisionom. Do trenutka odabira ERP rješenja razvili smo i .NET tim. Uz to su nam neki korisnici naglasili da žele upravo Microsoft Navision rješenje. To su sve faktori koji su utjecali na odabir.

Combis po broju konzultanata i iskustvu nije u vrhu Navision poslovanja u Hrvatskoj. Mi ipak imamo jednu značajnu prednost – posjedujemo znanja iz svih ostalih područja na koja se Navision naslanja, pa možemo dati rješenje „ključ u ruke“, što konkurenti ne mogu ili mogu vrlo teško. Naši korisnici su po mnogočemu nesvakidašnji i traže poseban pristup. Nastavljamo i dalje razvijati naš Navision tim. U tom području, bez obzira na trenutnu krizu, imamo zeleno svjetlo za zapošljavanje. Idemo u tom smjeru i nastavljamo rasti jer imamo u perspektivi nekoliko projekata koje organski razvijamo svjesni trenutne situacije.

S Ivanom Gabrićem razgovarali su Zoran Šegić i Marko Lacković.

Ocjena 4.29 od 5
, , , , , , , ,

Autor teksta:

Marko Lackovic - ukupno napisanih 44 tekstova na eBizMags.

Dodiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je stekao magistarsku i doktorsku titulu sa specijalizacijom u području telekomunikacija i informatike. Također je završio poslijediplomski MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri čemu su mu glavni interesi bili strateški menadžment, te menadžment znanja. Svoju istraživačku karijeru započeo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i na Swiss Federal Institute of Technology (EPFL) u Švicarskoj, a stečena znanja primjenjuje u R&D centru kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. u Zagrebu. Karijeru nastavlja na menadžerskim pozicijama kao voditelj prodaje u kompaniji Huawei Technologies d.o.o., te direktor prodaje u firmi Atento d.o.o. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata Europske unije, te je napisao preko 30 znanstvenih radova. www.markolackovic.com Nadalje, suvlasnik je prvog Internet magazina u JIE regiji s područja e-poslovanja www.eBizMags.com

Kontaktiraj autora

Vas Komentar