RSS

VIP interview: Domagoj Oreb

VIP interview: Domagoj Oreb

eBizMags vam donosi intervju sa gospodinom Domagojem Orebom, direktorom Ruđer Inovacija. Tvrtka Ruđer Inovacije d.o.o. osnovana je od strane Instituta „Ruđer Bošković“ čija djelatnost je komercijalizacija inovacija i transfer tehnologije. Otvorena je cjelokupnoj hrvatskoj zajednici (akademskoj, inovatorskoj i sl.) kao pomoć pri komercijalizaciji ideja, inovacija ili rezultata znanstvenih istraživanja.

Aktivnosti Ruđer Inovacija d.o.o. uključuju pronalaženje i procjenu intelektualnog vlasništva, pomoć pri zaštiti prava na intelektualno vlasništvo (patenti, žigovi, autorska prava itd.), odabir i realizacija odgovarajućeg modela komercijalizacije (licenciranje, osnivanje novih spin-off tvrtki, zajednička ulaganja i sl.), financiranje inovacija i projekata, zaključivanje poslovnih ugovora te savjetovanje o transferu tehnologije.
-

Možete li nam predstaviti razloge osnivanja Ruđer inovacija?

Ruđer inovacije su jedna od konkretnih aktivnosti koje proizlaze iz strategije vlade Republike Hrvatske. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je preuzelo zadaću da Republiku Hrvatsku razvije u smjeru društva znanja, a prema modelima najbolje Svjetske prakse, kao što su npr. Irska i Finska. Te su nam zemlje vrlo slične,veličinom i situacijom u kojoj su se našle u povijesti te s obzirom da su odabrale znanje kao strategiju razvoja. Ulaganja u suradnju znanosti i industrije su nužna jer rezultiraju novim i primjenjivim inovacijama. Takve inovacije stvaraju dodanu vrijednost kroz nove proizvode i usluge koje čine komparativnu prednost na domaćem i globalnom tržištu. Zemlje koje su prije nas krenule tim putem inovacija dokazuju da je Hrvatska na ispravnom putu ali i da su joj nužni snažni i konkretni koraci koji slijede. Nažalost, u Hrvatskoj su se prekinule veze znanosti prema gospodarstvu. Naš je cilj iskoristiti znanje da bude primjenjivo u industriji i gospodarstvu, na taj način stvarajući dodanu vrijednost i win-win situaciju kako za znanost tako i za gospodarstvo.
-

Koji su vaši izvori financiranja?

Ruđer inoavcije su dio Science and techology projekta kojeg financira Svjetska banka, a s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor. Radi se o komercijalizaciji znanosti i istraživanja kao i o restrukturiranju pojedinih institucija kako bi se stvorio efikasniji model obrazovanja primjereniji tržištu.
-

Da li su Ruđer inovacije usmjerene iskuljučivo znanstveno – istraživačkim projektima ili surađujete i na ostalim projektima? Da li projekti proizlaze iz zajednice ili iz gospodarstva?

Primarno su projekti proizašli iz Instituta Ruđer Bošković. Jedan od problema je činjenica da su znanstvenici vrednovani po broju publikacija, a ne po svojoj primjenjivosti ili broju prijavljenih patenata. Intelektualno vlasništvo nije percipirano kao pojam, a znanje kao kapital. Zato su nam nužne promjene u sustavu obrazovanja. Potrebno je prijeći daleki put od ideje preko intelektualnog vlasništva prema komercijalnom potencijalu, a znanstvene projekte dovesti do stadija da postanu komercijalni, naravno za one za koje je to moguće. Drugim riječima, ideja je dio znanstvenih projekata i doktorata na sveučilištima i institutima usmjeriti prema primjenjenim znanostima. Pomakom dijela programa iz čistog teorijskog područja prema primjenjivom možemo donijeti značajnu korist našem gospodarstvu.
-

rudjer-inovacijeDa li je jedna od misija Ruđer inovacija da promijeni sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj?

Ruđer inovacije nisu dovoljno velike i jake da bismo mogli mijenjati sustav obrazovanja. U našem slučaju je povratna veza neizravna. Radi se o pozitivnim primjerima koji će usljediti npr. Porsche efekta, odnosno poticaja da znanstvenici krenu prema komercijalizaciji projekata kada vide da je netko drugi komercijalizacijom postigao uspjeh. Mrkva je bolja motivacija od postavljanja ciljeva i pritiska na znanstvenike. Sve se temelji na dobrovoljnoj bazi za znanstvenike koji žele i vide potrebu za komercijalizacijom te mogu pokrenuti taj proces na svojim projektima.
-

Može li Hrvatska konkurirati na svjetskom tržištu na području komercijalizacije znanstveno – istraživačkih projekata?

Može u svakom slučaju. Naš velik problem je negativna selekcija u kojoj nam pametni odlaze. Nadamo se da će projekti poput Ruđer inovacija utjecati na povratak znanstvenika. Hrvatska svakako ima potencijal za globalnu utakmicu. Primjer je i Finska koja je prije 3o godina bila u znatno lošijoj situaciji nego mi danas, s obzirom na svoje ograničene turističke i poljoprivredne resurse. Danas je Finska među deset najrazvijenijih zemalja svijeta zahvaljujući strategiji razvoja znanja i inovacija. Trebalo im je 20 godina za to. Nokia je primjerice proizvodila gumene čizme i sjekla šume prije nego što su započeli s razvojem elektroničkih uređaja. Irskoj je trebalo desetak godina, a opredjelili su se za znanje u ICT području i području novih tehnologija. Izrael se s druge strane usredotočio na farmaciju, nove tehnologije i vojnu industriju. Svaka država ima svoju viziju. Mnogo inovacija postoji i u agronomiji i turizmu, što bi moglo biti vrlo zanimljivo za nas.
-

Zbog čega je percipiranost vaših projekata tako niska? Što je s marketingom? Na koliko ste projekata do sada surađivali?

S marketinškim aktivnostima se tek započelo raditi. Do sada nije bilo puno komercijalizacija, pa nije niti bilo puno vijesti o njima. Trenutno imamo preko 30-tak projekata koji imaju komercijalni potencijal. Informacije o zanimljivim projektima idu u objavu, no portfelj nažalost još uvijek nije obiman.
-

U kojim područjima su ti projekti bili zastupljeni?

Institut Ruđer Bošković pokriva 12 istraživačkih područja. Projekti koji se komercijaliziraju najviše dolaze iz područja kemije, biotehnologije i medicine, te manjim dijelom iz područja ICT-a, fizike i elektronike. U budućnosti bih želio vidjeti više projekata iz područja energetske učinkovitosti, ekologije i inteligentnog ICT-a, odnosno dijela IT-a koji nije samo potpora, već uključuje umjetnu inteligenciju i spaja više disciplina.
-

Kakva su iskustva u regiji u ovakvim oblicima suradnje?

U regiji formalno nema previše ovakvih primjera. Incijative poput Ruđer inovacija nisu nužno uvijek profitabilne. Svaka tvrtka iz područja transfera tehnologije i inovacija treba u prosjeku 15 – 20 godina da postigne financijsku stabilnost, no one su nužne da se ostvari suradnja znanosti i gospodarstva. Znanstveni projekti koji imaju komercijalni potencijal trebaju u prosjeku 7-10 godina da zaista postanu komercijalni. Niti globalna statistika uspješnosti patenata nije na zavidnoj razini – jedan od 100 patenata postaje komercijalan a tek 1 od 1000 napravi značajniji uspjeh. Usprkos tome, napravili smo značajne pomake. Primjerice 2006. godine Institut Ruđer Bošković je imao 3 patentne aplikacije, a sada ih ima preko 50.
-

domagoj-orebKako ste zadovoljni trenutnom ulogom znanja u hrvatskom društvu? Možemo li reći da smo postali društvo znanja?

Problem u Hrvatskoj je da velika većina studenata upisuje društvene i humanističke fakultete. Hrvatskoj treba više ljudi koji studiraju „proizvodne“ djelatnosti, odnosno prirodne i tehničke znanosti. Mi smo društvo koje premalo uvažava djelatnosti koje mogu stvoriti dodanu vrijednost za naše gospodarstvo. Intelektualni kapital i intelektualno vlasništvo još uvijek u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznato i vrednovano. I uspješnije tvrtke tek u zadnje vrijeme prepoznaju vrijednost intelektualnog kapitala i uvrštavaju ih u svoje bilance stanja. Svakako idemo u smjeru države znanja, no taj proces može biti brži i kvalitetniji. Finska ima preko 40% visokoobrazovanih ljudi, dok je u Hrvatskoj taj broj tek nešto veći od 15%, uključujući i nove bolonjske stupnjeve. Trebamo strateški promišljati koje su nam komparativne prednosti kao države, te u tom smjeru gurati prave ljude. Kao da uporno zanemarujemo manje atraktivna područja razvoja, a bavimo se stvarima koje ljudima u Hrvatskoj ili ne trebaju ili za to nemamo novca.
-

Česta je sintagma da je znanje koje se stječe na hrvatskim fakultetima zastarjelo i neprimjenjivo. Demantiraju li ovakvi projekti takve tvrdnje?

Ne bih se složio da je skroz zastarjelo, ali niti da je jako dobro. Negdje smo na sredini, ali više vučemo prema teoretskom znanju.
-

Kakva su vaša razmišljanja o reformi znanosti koja se sve više spominje?

Mora biti ravnoteže i simbioze između bazičnih i primjenjenih znanosti. Iz bazičnih znanosti dolaze ideje koje su često puta pokretač za primjenjenu znanost. Kod reforme znanosti možemo biti nezadovoljni brzinom, ali smo ipak krenuli u tom smjeru. I same Ruđer inovacije su primjer da se nešto mijenja. Nove stvari ipak postaju bitne. Primjerice Sveučilišta u Zagrebu i Rijeci otvorile su urede za transfer tehnologije.
-

U kojim smjerovima vidite daljnji razvoj Ruđer inovacija?

Vizija je stvoriti kvalitetan portfelj iz znanosti koje imamo, te postići kritičnu masu inovacija koje su zaštićene. Preduvjet za to je edukacija, inovativnost i zaštita intelektualnog vlasništva. Tek smo počeli, čeka nas proces koji traje 20-tak godina. Inovacije moramo izući iz znanstvenih radova, prije čega moramo motivirati znanstvenike i na taj način doći do veće komercijalizacije znanosti.
-

Za razvoj neke zemlje veoma važna uska suradnja između znanosti i gospodarstva. Zašto je važno ulagati u znanost i istraživanje? Je li u hrvatskom društvu još uvijek popularna teza da je znanost nešto neprofitabilno?

Važnost suradnje gopodarstva sa inovacijskim i znanstvenim institucijama karakteristika je inovativnih tvrtki koje svoju tehnologiju, proizvode i usluge žele učiniti što konkurentnijima i što bližima potrebama tržišta. Ovakva suradnja je prirodna win-win situacija kako za tvrtke koje same teško nalaze sredstva za ulaganje tako i za znanstvenike. S jedne strane kvalitetniji, brži i jeftiniji razvoj i istraživanje te primjena novih tehnologija čine optimalan model istraživanja i razvoja a, s druge strane, vrlo kvalitetni znanstvenici u hrvatskim institutima imaju priliku biti prepoznati i odgovarajuće nagrađeni.

Finci su izračunali da im se za svaki euro uložen u znanost i istraživanje vrati 10 do 20 eura, ovisno o području. Njihov rast BDP po glavi u zadnjih 20 godina dokezuje ove teze.
-

domagoj-oreb

Tvrtka Ruđer inovacije nastala je s ciljem povezivanja znanosti i tehnologije s gospodarstvom i industrijom. Kako ocjenjujete situaciju u Hrvatskoj, je li se posljednjih godina intenzivirala ta suradnja, nalaze li hrvatske tvrtke sredstva za ulaganje u istraživanja? Kakav je utjecaj ovakve suradnje u inovacijskom sustavu?

Prepoznavanje i primjena inovativnih tehnologija, proizvoda i usluga osnovna je pretpostavka održivog gospodarskog rasta, razvoja, konkurentnosti na svjetskom tržištu te jedan od glavnih pokretača kvalitetnog i vrijednog izvoza.

Država kroz određene agencije, poput Bicro i HIT ulaže sredstva u razvoj i inovacije, ali ih je potrebno više. Finska je u inovacije ulagala preko 700 milijuna eura, i to u kriznim vremenima. Hrvatske tvrtke vrlo malo ulažu u razvoj i istraživanje.

Lisabonska deklaracija predviđa da se 3% budžeta namijeni razvoju i istraživanju. Hrvatska je sada ispod 1%. Primjerice, Sjedinjene Američke Države ulažu oko 6% svog budžeta. Također je bitno naglasiti da se ne smijemo bojati neuspjeha. Na primjer, Svjetska statistika je da polovica spin-off tvrtki koje su nastale komercijalizacijom znanstvenih projekata propadne, ali i iz neuspjeha se nešto nauči.
-

Kakva je situacija na državnoj razini u svezi poticaja i prepreka suradnji znanosti i gospodarstva te kolika je važnost te veze za opći gospodarski rast i razvoj zemlje? Na koji način privući gospodarske subjekte na suradnju i koje su komparativne prednosti sklopljenih sporazuma?

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa napravilo je sa svoje strane iskorak sa svojim agencijama. Nedostaje nam suradnja sa Ministarstvom gospodarstva, koje ulaže u poduzetništvo, ali nije na istoj paraleli s Ministarstvom znanosti. Jedan od dobrih primjera suradnje gospodarstva i znanosti bi mogle biti i subvencije koje bi tvrtke uz određene državne povlastice dale studentima doktorskih studija, uz definiranje teme doktorata. Na taj način dobivamo kompetentnu osobu za rad u toj tvrtci. U sličnoj je suradnji fakulteta i industrije i Končar razvio projekt tramvaja. Tu svakako postoje konkretne koristi za gospodarstvo u obliku novih proizvoda i usluga, te kvalitetnijeg , bržeg i jeftinijeg razvoja istraživanja. Hrvatske firme najčešće ne mogu financijski pratiti vlastititi odjel razvoja i istraživanja, pa je ovakav oblik suradnje neophodan.
-

Gdje još vidite prilike za uspjeh hrvatskih inovatora? U kojem smjeru Hrvatska mora usmjeravati inovacije i znanost da bismo postali konkurentni?

Svakako u području biotehnologije, medicine i ICT-a, a nužni su nam i pozitivni pomaci u području ekologije i obnovljivih izvora energije, turizmu i poljoprivredi.

Ocjena 4.50 od 5
, , , ,

Autor teksta:

Marko Lackovic - ukupno napisanih 44 tekstova na eBizMags.

Dodiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je stekao magistarsku i doktorsku titulu sa specijalizacijom u području telekomunikacija i informatike. Također je završio poslijediplomski MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri čemu su mu glavni interesi bili strateški menadžment, te menadžment znanja. Svoju istraživačku karijeru započeo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i na Swiss Federal Institute of Technology (EPFL) u Švicarskoj, a stečena znanja primjenjuje u R&D centru kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. u Zagrebu. Karijeru nastavlja na menadžerskim pozicijama kao voditelj prodaje u kompaniji Huawei Technologies d.o.o., te direktor prodaje u firmi Atento d.o.o. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata Europske unije, te je napisao preko 30 znanstvenih radova. www.markolackovic.com Nadalje, suvlasnik je prvog Internet magazina u JIE regiji s područja e-poslovanja www.eBizMags.com

Kontaktiraj autora

1 Komentari za ovaj tekst

  1. Damir komentira:

    Odličan intervju!
    Sugeriram još ovavih sugovornika, koji imaju što za reći i prezentirati na tematiku u ovom općem sivilu negativnih vijesti

Vas Komentar