Jeste li ikad razmišljali o ultimativnim poslovnim vrijednostima i njihovoj klasifikaciji? Po mom mišljenju, sve mogu biti grupirane u četiri jednostavne skupine:
1. rast prihoda (krajnji cilj) 2. smanjenje troškova (početna točka efikasnosti) 3. brzina izlaska na tržište (poslovna agilnost) 4. povećanje kvalitete (smanjiti broj grešaka u poslovnim procesima ili samim proizvodima)-
Na prvi pogled, složit ćete se, sve izgleda dobro. No, pogledajmo njihovu međusobnu korelaciju;
Troškovi i prihodi- ova dva faktora suprotstavljena su jedan drugome. Kako biste povećali prihode, nužno je investirati dodatnasredstava u poslovanje (više zaposlenih, marketing, zastupljenost na tržištu, prodajni kanali, itd.) što narušava vašu početnu točku efikasnosti- smanjenje troškova.
Cilj svake tvrtke je pronaći idealnu ravnotežu i ostvariti veću zaradu uz manje investicije. Moglo bi se podijeliti troškove u kapitalne i operativne, te ubaciti još poneki računovodstveni dodatak jednadžbi, ali držimo se incijalne jednostavne ideje o troškovima i prihodima.
Brzina izlaska na tržište i Kvaliteta su de facto međusobno najgori neprijatelji. Brži izlazak na tržište podrazumijeva i nižu kvalitetu. Jednom kad se krene u proizvodnju, to zapravo znači: manje testiranja, manje strateškog promišljanja o potencijalnom proizvodu i poslovnim procesima.
-
Ako se slažete s navedenim tvrdnjama, promislimo o glavnim poslovnim skupinama zainteresiranim za naš scorecard:
• Prodaja – odgovorna je za prihode i nema prevelike veze s troškovima (osim troškovima same prodaje)
• Financije- odgovorne su za trošak i ne mare previše o korisnicima ( posebice vrijedi za kontroling)
• Marketing- direktno ovisan o brzini izlaska na tržište, a često i profitabilnosti proizvoda. Nerijetko se pokušava kompenzirati kvaliteta proizvoda količinom tj. igrom velikih brojeva kako bi se pronašao savršen ili u prijevodu killer proizvod. (sveti gral marketinga)
• Proizvodnja (Tehnologija ili IT) - stavlja veći naglasak na kvalitetu, nego na kupce i troškove. Što je kvalitetniji proizvod zahtjeva manje naknadnih popravaka i isključuje pojavu grešaka.
-
Formula za uspjeh?
Gledajući s visoka, formula za uspjeh relativno je jednostavna- morate biti dobri u svim segmentima i uspjeh je garantiran. Predstavljeni su i neki formalni alati ( Balanced Scorecard npr. ) koji pomažu tvrtkama simultano upravljati različitim područjima. Sada je lako shvatiti kako se uspjeh tvrtke temelji na pažljivom upravljanju dvjema suprotstavljenim strana – poslovnim i organizacijskim jedinicama. Tvrtke uglavnom pokušavaju polučiti uspjeh prema svim navedenim mjerama, ali vrlo rijetko na pragmatičan način.
Često se čuju rečenice poput ovih: Moramo povećati prihode i održati niske troškove prodaje i proizvodnje!… ili.. Moramo ubrzati proizvodnju i povećati kvalitetu proizvoda …ili… Moramo se usredotočiti na sljedećih deset prioriteta! Ako mene pitate, smatram da to nije moguće, bar ne u kratkom vremenskom razdoblju. Iako nikada nećete čuti iskusnijeg člana uprave u tvrtci kako govori o kratkoročnim ciljevima, nego uvijek o dugoročnoj strateškoj inicijativi, vjerujte mi, svi oni uvijek misle na tekuće fiskalne rezultate. Na kraju dana bonusi im ovise o ovogodišnjim rezultatima.
Tvrtke moraju odlučiti što će žrtvovati u zadanom periodu. Ili čak, što će žrtvovati zauvijek. Kad netko sastavlja strateški razvojni plan, podrazumijeva se kako se fokusira na prednosti. Čak i kad su poznate slabosti, management je usmjeren na uklanjanje problema tako da i te slabosti jednog dana postanu prednost. Prirodno je težiti ka savršenstvu, što često zna zavesti i velike tvrtke na pogrešan put.
Moje je stajalište da bi dio plana trebalo biti i priznanje – u čemu nismo dobri. To priznanje je mnogo teže i često je političke prirode, u što se malen broj ljudi uopće usudi upuštati. Upravo to može biti spasonosna formula kad dođe do problema u kompaniji ili u periodu dok se tek istražuje tržište. Smatram da je jednom, kad je to namjerno i javno priznato, pribavljena velika prednost u pogledu na konkurenciju. Nije moguće svidjeti se svima, ali je vrlo unosno biti prvi izbor nekim ljudima. Znači kad se govori da se treba fokusirati na nešto, to obično znači zaboraviti nešto drugo.
-
Zaključak:
Prodaja- ne prihvaćajte povećavanje kvote bez prethodnog dogovaranja financijske konstrukcije prodajnih troškova prodaje i marketinških investicija.
Financije- postavite financijsku strategiju bez da stvorite paradoksalnu situaciju (poput Microsoftove reklamne poruke- Postignite više sa manjim ), jer na kraju priče dovest ćete se do situacije da ćete postići manje, a morat ćete uložiti još više.
Tehnologija, IT- ako ne znate drugačije, nemojte uništiti ono što već funkcionira pretvarajući se da možete postići više ulažući manje.
Izvorni autorov tekst na engleskom jeziku pročitajte na www.rndidea.com
June 30th, 2009 at 09:54
Dobar tekst, naime sve ovo stoji, no nije li ideja pomalo neprimjenjiva? Sjecam se situacije kada sam iznenada dobio direktivu da Sales & Administration cost smanjim u tekucoj godini za 30% u odnosu na trosak S&A iz dvije godine prije kada je bio 50% manji nego planirani u tekucoj godini. I svi su imali ozbiljan izraz lica.