RSS

U koji poslovni model spadaju telekom operatori?

Fri, Jul 3, 2009

ePoslovanje, eTrziste

U koji poslovni model spadaju telekom operatori?

Jasno je da ne postoji granica između jednostranih i dvostranih poslovnih modela telekom operatora, već su mogući i neki oblici prijelaznih stanja. U sivoj zoni se prema nekim interpretacijama nalaze upravo telekom operatori, jer oni nisu karakteristični jednostrani kupci koji prvo kupuju opremu, a zatim ju prodaju korisniku. Telekom operatori na temelju te opreme stvaraju novu vrijednost, jer ju prvo prilagođavaju i integriraju u svoju mrežu, te na temelju toga nude uslugu korisniku.

Za opis dvostranih modela obično je potrebno definirati tri elementa – njihova obilježja, vanjske utjecaje i stupanj asimetričnosti strana u modelu na temelju koje posrednik može dobiti neku korist.

U dvostranom je modelu potrebna platforma koja posreduje između dva poslovna entiteta. To opet nisu kao u slučaju telefonskog poziva dva entiteta koja koriste jednu uslugu. Jasno je da postoji niz primjera koji mogu u nekoj mjeri nalikovati dvostranim modelima, tako da je teško odrediti jasnu granicu gdje zapravo započinje nova paradigma.

Osnovno je obilježje dvostranih tržišta dijeljenje troškova korištenja platforme, što se nikako ne smije pomiješati s besplatnošću platforme koja je česta zabluda u opisu dvostranih tržišta. Tako su primjerice u restoranima salvete za gosta besplatne, no one ipak donose profit firmama koje su te salvete prodale restoranima. S druge strane vlasnici restorana kompenziraju trošak salvete kroz cijenu hrane i pića. Potrebno je naglasiti ovdje ne vlada analogija s besplatnim telekomunikacijskim proizvodima poput mobilnih uređaja ili fiksnih ADSL modema jer su oni samo sredstvo pomoću kojeg se koristi neka usluga.

Drugo je važno obilježje dvostranog tržišta interakcija dvije strane korištenjem iste platforme. Dobar primjer je eBay, platforma koja je samo posrednik između dvije strane koje pomoću nje imaju neku korist. U samu je platformu onda ugrađeno oglašavanje proizvođača, koji koristi istu platformu za stvaranje svoje vlastite koristi. U ovom slučaju eBay nema skladište robe što smanjuje rizik poslovanja. Tu se nalaze i neke varijacije, poput trgovina koje izravno iznajmljuju dio svog prostora proizvođačima koji se brinu o skladišti u naručivanu novih proizvoda.

Opravdanje ovog poslovnog modela je bolje poznavanje samog proizvođača svojih proizvoda, te efikasnije upravljanje zalihama. Trgovine nude distribucijsku platformu s uslugom plaćanja i eventualno podataka o kupcima, odnosno neke vrste poslovne inteligencije. Kupac kupovinom zapravo direktno komunicira s krajnjim proizvođačem preko platforme koju mu nudi prodajni prostor.

-

Vanjski utjecaji se odnose na važnost broja entiteta koji koriste platformu barem s jedne strane. Primjerice, kod odabira igraće konzole, koja se može interpretirati kao platforma između proizvođača igara i krajnjeg korisnika, bitnu stavku predstavlja broj kompanija koje proizvode igrice. S druge strane je kod kupnje banana sasvim svejedno od koliko različitih kompanija trgovina kupuje banane, isto kao što je proizvođačima banana svejedno koliko kupaca ima trgovina. U ovom se slučaju radi o tipičnom jednostranom tržištu.

Ocjena 4.00 od 5
, , , ,

Autor teksta:

Marko Lackovic - ukupno napisanih 44 tekstova na eBizMags.

Dodiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je stekao magistarsku i doktorsku titulu sa specijalizacijom u području telekomunikacija i informatike. Također je završio poslijediplomski MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri čemu su mu glavni interesi bili strateški menadžment, te menadžment znanja. Svoju istraživačku karijeru započeo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i na Swiss Federal Institute of Technology (EPFL) u Švicarskoj, a stečena znanja primjenjuje u R&D centru kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. u Zagrebu. Karijeru nastavlja na menadžerskim pozicijama kao voditelj prodaje u kompaniji Huawei Technologies d.o.o., te direktor prodaje u firmi Atento d.o.o. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata Europske unije, te je napisao preko 30 znanstvenih radova. www.markolackovic.com Nadalje, suvlasnik je prvog Internet magazina u JIE regiji s područja e-poslovanja www.eBizMags.com

Kontaktiraj autora

Vas Komentar