RSS

Što je dobar posao bez „jednokratne upotrebe“?

Wed, Mar 10, 2010

ePoslovanje, eTrziste

Što je dobar posao bez „jednokratne upotrebe“?

Kjell a Nordstrom i Jonas Ridderstrale u knjizi “Funky business zauvijek” – govore da se tvrtke sve više upotrebljavaju za jednokratnu upotrebu – kao privremeno logorište za nomade individualce, koji nakon obavljenog zadatka odlaze u potragu za svojim izazovima. Filozofija jednokratne upotrebe vidljiva je na svim područjima ljudskog života. Povijest se uvijek iznova ponavlja i ništa iz nje nismo naučili! A gdje je danas tu čovjek – humano i misaono biće? Izgubio se a trebao bi biti u fokusu održivog razvoja društva! …ista potvrđuju da je znatno povoljnije i isplativije pojavljivati se kao ” reinkarnirajući kukac” nego integrirani pojedinac. Ne treba se čuditi ljudima oko nas, oni su se samo prilagodili ovom fenomenu koji se danas dešava i nema boljeg naziva od ovoga što nam se svima dešava . Tko će se mučiti sa stvaralaštvom, inovacijama, strategijom, održivim razvojem jer svi žele SVE – SADA i ODMAH! Uzimati i trošiti, a ne davati i stvarati – to je moto!

Više nismo hodočasnici koji imaju jasnu i čistu misao novuma. Postali smo skitnice koje tragaju tko zna za čime, pojma nemamo, ali bitno je da je meni dobro! Ovo je trend koji se može vidjeti u svijetu a sve više dominira i na našim prostorima. Očigledno je došlo vrijeme da se preispitaju nametnute paradigme i da se izjasnimo o prirodi življenja koje sve više dobiva na značenju u informacijskom društvu bez granica. Možemo li govoriti o solidarnosti kada su ljudi odani isključivo sebi i svojim oltarima moći bez jučer, danas i sutra? Da li smo odustali od ideje da izgradimo društvo u kojem će svima biti dobro?

Tehnološko društvo je uspjelo u povećanju prilika za ostvarivanje užitaka, no još i danas ima problema u stvaranju osjećaja radosti i zadovoljstva radi filozofije jednokratne upotrebe. Ljudski rad bi trebao biti jedan od najsretnijih aspekata života, jedan od onih koji najviše ispunjavaju osjećajem sreće i zadovoljstva svako humano biće. Koliko ljudi ima priliku raditi i dobiti naknadu za svoj rad? Da li ćemo kao vlasnici kapitala raditi samo za povećanjem profita ili trebamo sudjelovati u kolektivnim radnjama za očuvanje radnih mjesta u doba krize? To je proces etičke i društveno odgovorne katarze u promišljanjima te donošenju odluka? To je moralna dvojba?

Ako kompanije koje zapošljavaju teže samo da zadovolje pohlepu vlasnika na štetu radnika, radnih uvjeta, stabilnosti zajednice kao i zdravlja okruženja, šanse su da će kvaliteta naših života – i života naše djece – biti gora nego što je sada.

-

Hrana, ugoda i seks kao bit?

Unatoč skandalima koji su poljuljali poslovni svijet, još uvijek trebamo etičke poslovne lidere koji razumiju da im je dopušteno zadržati svoje privilegije samo zbog toga što ostatak svijeta očekuje da će oni poboljšati uvjete egzistencije. Vizionarski vođe će objasniti ljudima koje su im dužnosti i na koji način ih ispunjavati jer kada nam nedostaju razlozi za život osim poriva koje je biologija ugradila u naš živčani sustav, brzo ćemo se vratiti na životinjsku razinu egzistencije gdje su bitni samo hrana, ugoda i seks. U današnje vrijeme dvije kategorije pojedinaca drže najjasnije pravo za materijalne i duhovne potrebe zajednice.

Prva kategorija su znanstvenici, koji obećavaju nadu putem dužeg i zdravijeg života, ekspanzije naših ambicija u sunčev sustav i moguće kontrole nad živim i neživim tvarima. Druga i veća skupina je poslovni svijet, koji obećavaju da će učiniti naše živote imućnijima, ugodnijima i uzbudljivijima omogućujući tržišnim silama da usmjeravaju proizvodnju i potrošnju na najučinkovitiji način i za kompanije i za društvo u cjelini. Etični znanstvenici i poslovni lideri – su nova radne snage znanja.

-

posao_obavljen

Kreativna destrukcija

Kao što je Schumpeter napisao, “kreativna destrukcija” je put produktivnosti. Možda je bio u pravu u smislu stvaranja vrijednosti za ulagače, no ako uzmemo širi pogled na to što tvori dobrobit, tada se kreativna destrukcija mora ublažiti brigom za trajne vrijednosti. Osim toga, kada se “destrukcija” sastoji od uništavanja tvrtki i tjeranja zaposlenika poput beskorisnih otpadaka, tada nije “kreativna” u nijednom smislu riječi – ona je samo svrsishodna taktika u službi pohlepe. Kako bismo se oduprijeli tim entropijskim silama, potrebni su nam lideri koji poštuju dugoročan pogled.

Novac, sigurnost i ugoda su potrebni da bi nas usrećili, no oni definitivno nisu dovoljni. Osoba mora osjećati da je njezin talent u potpunosti iskorišten, da je sposobna razvijati svoje potencijale i da njezin svakodnevni život nije stresan ili dosadan, već je pun vrlo svrsishodnih iskustava a to je zadatak poslovnih lidera novog doba.

-

Ukupno ispunjenje potencijala neke osobe, što obično generira sreću, ovisi o prisutnosti dva procesa drži Mihaly Csiksezentmihalyi:

  • Prvi je proces diferencijacije, koji uključuje shvaćanje da smo mi jedinstveni pojedinci, odgovorni za svoj opstanak i dobrobit, koji su voljni razvijati tu jedinstvenost gdjegod ona vodila, a u isto vrijeme uživajući u izražavanju naše biti u pokretu.
  • Drugi proces uključuje integraciju, ili shvaćanje da smo koliko god mi bili jedinstveni, također kompletno uhvaćeni u mreže veza s drugim ljudskim bićima, s kulturnim simbolima i rukotvorinama i prirodnim okruženjem. Osoba koja je potpuno diferencirana i integrirana postaje kompleksan pojedinac – onaj koji ima najviše šanse da vodi sretan, vitalan i značajan život
Ocjena 4.33 od 5
, , ,

Autor teksta:

Ljiljana Katicic - ukupno napisanih 17 tekstova na eBizMags.

Magistrirala na EFZG čiji je i diplomant a magistrirala na temu "Prijenos znanja metodom Coaching-a kao podrška pri odlučivanju hrvatskih menadžera". Polaznica doktorskog studija na EFZG u 2008. Svoju karijeru posvetila je jednoj tvrtci - INA d.d. u kojoj započinje 1987 godine. Tijekom 20 godina rada obnaša razne rukovodne dužnosti u Financijama i kontrolingu, Član je tima za FI i CO modul u implementaciji SAP-a, Direktor financija i kontrolinga u ProPlinu, Rukovoditelj Službe planiranja i izvještavanja o ulaganjima, Direktor Sektora izvještavanja i financijskog objedinjavanja ovisnih društava INA d.d.d, a danas je na funkciji Direktora Sektora upravljanja objektima (Facility Management). Neki od certifikata koje posjeduje su Certifikati SAP-a za Uvod u SAP, FI, CO modul, Certifikati Euromoney treninga, Certifikat Upravina ocjena, IEDC Bled, BSCO i dr. Članica je Predsjedništva ALUMNI Ekonomskog Fakulteta u Zagrebu i Članica Suda Časti HUCNO – prve Hrvatske Udruge za certificiranje članova Upravnih i Nadzornih odbora u Republici Hrvatskoj i osnivačica i čelnica sekcije Facility Management unutar HDO u Republici Hrvatskoj. Eposlovanje smatra neizbježnim, ali i poželjnim segmentom modernog načina poslovanja.

Kontaktiraj autora

Vas Komentar