RSS

Primjene tržišta predviđanja

Fri, Dec 12, 2008

ePoslovanje, eTrziste

Primjene tržišta predviđanja

Surowiecki vrlo snažno zagovara prednosti tržišta predviđanja, te naglašava uspjehe javnih i internih korporativnih tržišta predviđanja kao primjera kolekcije pojedinaca s različitim gledištima, ali istom motivacijom, koji mogu proizvesti relativno točno agregirano predviđanje. Prema Surowieckom, agregirano je predviđanje točnije od izlaza iz bilo koje skupine koja do zaključka dolazi konsenzusom.

Primjene mudrosti mnoštva mogu se svrstati u jednu od tri kategorije – tržišta predviđanja, Delphi metoda, te proširenja tradicionalnih istraživanja javnog mnijenja.

Najčešća je primjena mudrosti mnoštva u tržištima predviđanja, odnosno spekulativnim tržištima koja su stvorena da bi se provjerila neka predviđanja. Primjerice, NewsFutures je međunarodno tržište predviđanja koje daje vjerojatnosti za neke vijesti, odnosno predviđanja za performanse financijskih tržišta. Nekoliko kompanija nudi takva tržišta za predviđanje datuma završetka projekta, prodaje ili potencijala tržišta za nove ideje.

Tržišta predviđanja nisu recentna pojava, s obzirom da je još 1945. austrijski ekonomist F.A. Hayek opisao kako su cijene koje su određene slobodnim tržištem „mehanizam za komunikaciju informacije“ o budućim događajima. Primjerice, ako se smatra da je rat na Bliskom istoku neizbježan u bliskoj budućnost, vrlo će vjerojatno doći do povećanja cijena nafte, sve dok to smatra dovoljno ljudi koji ulažu novac u taj posao. Tržišta predviđanja su moderni nastavak Hayekovih ideja u tehnološkim kompanijama, koje su način da se sačuva novac, upotrijebi distribuirano znanje njegovih zaposlenika, te daju predviđanja o tržištu i kretanjima u budućnosti.

Iskustva s tržištima predviđanja imaju i mnoge internetske kompanije:

  • Google - Google interno koristi tržišta predviđanja (Bo Cowgill, Googleov projektni menadžer ih je opisao u svom blogu). Cowgill predlaže da kompanije koriste reputacijske sustave koji potiču sudjelovanje zaposlenika pokazujući da li netko postiže bolje ili lošije rezultate u previđanju od svojih kolega. Na taj se način biraju pobjednici u svakom odjelu, koji se mogu i posebno nagraditi.
  • HP – HP Labs je stvorio BRAIN sustav za previđanje koji je namijenjen zaposlenicima i menadžerima. Jedinstveno obilježje sustava je da pridružuje zaposlenicima profil zasnovan na sklonosti riziku. Da bi testirao sustav HP ga je usporedio s postojećim sustavima za predviđanje cijena memorije, što predstavlja važnu stavku s obzirom da memorija predstavlja 10% cijene računala. Nova metoda procjene pokazala se 37% uspješnijom u predviđanju cijene memorije od stare, a slično je poboljšanje imala i procjena profita.
  • YahooDavid Pennock, glavni istraživač u Yahoo Research, govori o novostvorenoj valuti nazvanoj Yootle, odnosno načinu praćenja usluga koje zaposlenici duguju jedni drugima u kompaniji (primjerice za pomaganje pri pisanju koda). Uz Yootle, postoji i eksperiment s tržištima predviđanja koji se naziva Tech Buzz Game. Radi se o modificiranoj verziji softwarea licenciranoj od NewsFutures u suradnji s O’Reilly Media koji pokriva dnevne vijesti. Pobjednici u ovoj igri su zaposlenici koji pogode koliko će popularna biti neka tema na Yahoo Search.
  • Microsoft – menadžeri su brzo odobrili tržište predviđanja nakon što ga je Todd Proebsting, direktor Microsoftovog centra za izvrsnost softwarea, interno testirao. Cilj je bio predvidjeti kada će neki Microsoftov produkt biti spreman za prodaju, što se temeljilo na mišljenjima 25 članova razvojnog tima.

Delphi metoda je pomagalo za integraciju informacija koje se temelji na Huttonovoj ideji procjene nekog ishoda. Dialogr je Delphi metoda koja procjenjuje i agregira kolektivne vrijednosti ideja. Dotmocracy je offline metoda koja omogućuje sudionicima da stvaraju ideje, te prepoznaje razine kolektivnog suglasja.

Istraživanja javnog mijenja temelje se na uzorkovanju, te najčešće koriste malu skupinu pitanja i ljudi, te ekstrapoliraju odgovore na veću skupinu ljudi (primjerice cijelo društvo). Opinion Republic je eksperiment koji služi za istraživanje javnog mnijenja, a rezultati su konvergirani u općenito najprihvaćenija stajališta.

Među računalnim implementacijama tržišta predviđanja ističe se ona izumitelja i programera Chris Hibbert koji je izradio open-source software Zocalo. Takvo bi tržište trebalo funkcionirati s novcem za igru, pravim novcem ili korporativnim valutama koje se mogu temeljiti na reputaciji.

-

Neki od najinteresantnijih tržišta predviđanja uključuju Hollywood Stock Exchange i Tradesports.com koji su fokusirani na specijalizirane teme poput sporta ili filmova. Osim zabave, tržišta predviđanja imala su i ozbiljniju primjenu poput onog Robina Hansona, profesora ekonomije na sveučilištu George Mason, koji se smatra osnivačem ovog područja. Njegova ideja tržišta koje bi predviđalo terorističke napade izazvalo je val kontroverzi u američkoj politici nakon napada 2001. godine.

-

Reference

  • Surowiecki, James (2004). The Wisdom of Crowds: Why the Many Are Smarter Than the Few and How Collective Wisdom Shapes Business, Economies, Societies and Nations Little, Brown ISBN 0-316-86173-1
  • Lee, Gerald Stanley (1913). Crowds. A moving-picture of democracy. Doubleday, Page & Company. Available from Project Gutenberg at [5], retrieved May 2005.
  • Le Bon, Gustave. (1895), The Crowd: A Study of the Popular Mind. Available from Project Gutenberg at [6].
  • Steven Johnson, Emergence: the connected lives of ants, brains, cities and software (2002) Scribner, ISBN 0-684-86876-8
  • Cass R. Sunstein, Infotopia: How Many Minds Produce Knowledge (2006) Oxford University Press, ISBN 0195189280
  • Wired Magazine Look Who’s Crowdsourcing¨
  • C/Net NewsTech lessons learned from the wisdom of crowds¨
  • Openeur – Scientific Blog about Open Innovation & Entrepreneurship
  • CrowdRules Do-it-yourself site that allows creation of challenges that conform to all elements suggested by Surowiecki
Ocjena 3.00 od 5
, , , ,

Autor teksta:

Marko Lackovic - ukupno napisanih 44 tekstova na eBizMags.

Dodiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je stekao magistarsku i doktorsku titulu sa specijalizacijom u području telekomunikacija i informatike. Također je završio poslijediplomski MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri čemu su mu glavni interesi bili strateški menadžment, te menadžment znanja. Svoju istraživačku karijeru započeo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i na Swiss Federal Institute of Technology (EPFL) u Švicarskoj, a stečena znanja primjenjuje u R&D centru kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. u Zagrebu. Karijeru nastavlja na menadžerskim pozicijama kao voditelj prodaje u kompaniji Huawei Technologies d.o.o., te direktor prodaje u firmi Atento d.o.o. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata Europske unije, te je napisao preko 30 znanstvenih radova. www.markolackovic.com Nadalje, suvlasnik je prvog Internet magazina u JIE regiji s područja e-poslovanja www.eBizMags.com

Kontaktiraj autora

Vas Komentar