RSS

Odakle dolaze komparativne prednosti?

Fri, Jul 3, 2009

eDukacija, ePoslovanje, eTrziste

Odakle dolaze komparativne prednosti?

Teorija komparativne prednosti najuspješnija je teorija u društvenoj znanosti. Polovica svjetske međunarodne trgovine može se objasniti razlikama u komparativnim prednostima.

Stoga, sljedeće pitanje na koje treba dati odgovor jest – odakle dolaze komparativne prednosti?

-

Faktor zaduženosti

Heckscher – Ohlinova teorija jedna je od prvih koja se bavila pitanjem kako nastaju komparativne prednosti. Prvotno je vidljivo da neke zemlje raspolažu većim kapitalom u vidu strojeva, zgrada i dr. opreme, dok druge zemlje raspolažu većom radnom snagom. To znači da će u tim zemljama radna snaga biti relativno jeftina. U drugoj zemlji ponuda radne snage je niža, a samim tim i skuplja.

Iz navedenog proizlazi da je u zemljama gdje je rad jeftiniji i puno profitabilnija proizvodnja koja se bazira na radnoj snazi, nego u zemljama gdje se koristi manje radne snage a više kapitala i drugih inputa. Dakle, cijena ulaznih faktora stvara komparativne prednosti ovisno o opskrbi tim faktorima ili prema riječima Heckschera i Ohlina, dovodi do zaduženosti zemlje.

Zemlje sa velikom radnom snagom imat će komparativnu prednost u proizvodnji proizvoda kod kojih je naglasak na radu, dok će zemlje s većom količinom kapitala imati komparativnu prednost u proizvodnji skupljih proizvoda budući se razlikuju cijene ulaznih faktora.

-

Ekonomija razmjera

Još jedan izvor komparativnih prednosti jest ekonomija razmjera. Prije nego nastavite čitati, pročitajte naš ranije objavljen tekst.

Zamislite situaciju kad dvije zemlje nemaju svoje komparativne prednosti. Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda, ali prosječna cijena ista je u obje zemlje. To znači da bi stanovnici zemlje B radije kupovali proizvode u zemlji A. Sad zamislite ekonomiju razmjera u proizvodnji računala, takvu da povećanje proizvodnje smanjuje cijenu računala. U tom slučaju veća proizvodnja računala u zemlji A smanjila bi njihovu cijenu na 1.5. Sukladno tome, smanjenje proizvodnje računala u zemlji B vodilo bi povećanju troškova i to na 3.5. Na kraju završavamo sa situacijom kad zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji računala, a zemlja B komparativnu prednost u proizvodnji čipsa.

-

Te komparativne prednosti proizlaze iz ekonomije razmjera – prosječni troškovi smanjuju se povećanjem proizvodnje. Dvije zemlje koje su inicijalno imale slične karakteristike, razvile su se u suprotnim smjerovima i postale zemlje sa različitim karakteristikama. Važno je imati na umu da su u početku države identične, a koja će se od njih na kraju razviti i da li će se specijalizirati, može biti skroz slučajno.

Ekonomija razmjera i niz drugih efekata važni su u novijim ekonomskim teorijama koje objašnjavaju trgovinu među zemljama istih karakteristika.

Ocjena 3.33 od 5
, , ,

Autor teksta:

eBizMags - ukupno napisanih 269 tekstova na eBizMags.

Svi autori - Što je eBizMags?

Kontaktiraj autora

1 Komentari za ovaj tekst

  1. Patrik Pencinger komentira:

    Očigledno je da komparativne prednosti proizlaze iz globalne disproporcionalne raspodjele bogatsva. Koja bi se u slobodnom tržištu trebala dovesti u ekvilibrij; a ustvari se čini kao da se stvara sve veći raspon između najsiromašnijih i najbogatijih (zemalja)… Any thoughts?

1 Trackbacks za ovaj tekst

  1. Konkurentske prednosti: Zbog čega nastaje eksterna ekonomija razmjera? | eBizMags Says:

    [...] kojima ima manje savršenih, tvrtke, ali i države mogu osjetiti prednost konkurentskog natjecanja. Komparativne prednosti mogu nastati kao posljedica ekonomije razmjera. Takva ekonomija razmjera može biti interna tj. [...]

Vas Komentar