RSS

Majke su igračice, tržište igara ekspandira

Wed, Oct 15, 2008

ePoslovanje, eTrziste

Majke su igračice, tržište igara ekspandira

Svima je jasno da je jedan od ključnih parametara za povećanje profita u onome što konkurencija ili nema ili ne vidi da ima, a konzument treba. Dat ćemo primjer kroz osvrt na brzo ekspandirajuće tržište igara koje se počelo širiti u još jednom, do sada nedovoljnom eksponiranom smjeru. U smjeru takozvanih “casual”, to jest neobaveznih igara koje je počla konzumirati jedna posve nova demografska grupa.

Tipični igrači igara na PC računalima i igraćim konzolama su mladi i urbani muškarci u dvadesetim godinama koji konzumiraju mainstreem igraće naslove. To jest, igre utemeljene na najnovijim hardversko-vizualnim dosezima moderne tehnologije. Takve igre u pravilu su i košnice neumornih kontroverzi, jer su u dosta slučajeva nakrcene nasiljem i povećim dozama digitalne krvi. Neobavezne igre pak ne pate od sličnih problema, već se tiho nude nešto starijoj generaciji koja se diskretno gura na mala vrata. Struktura te grupe novo oformljenih igrača su uglavnom žene u kasnim tridesetim i ranim četrdesetim godinama. Velik dio tih igrača spada u tzv. kategoriju “majki” za koju je poznato da u zadnje vrijeme donosi i značajne odluke u pogledu općenite online kupovine… U čemu leži privlačnost neobaveznih igara? Igre namijenje “majkama” jednostavnije su od onih klasičnih; za njihovo svladavanje ne treba uložiti previše truda ni kognitivnog napora, već se odmah može prijeći na instant gratifikaciju.

Tržište neobaveznih igara nerazmrsivo je povezano i s webom; poradi povećanja internetske propusnosti ovakve se igre konzumiraju ili direktno sa web stranica ili se bezbolno skidaju na lokalna računala. Napomenimo i da se tržište neobaveznih igara ni u kojem slučaju ne može ograničiti na PC računala, kako je jedan od najvećih promotora ovakvog tipa virtualne zabave upravo konzolaški Nintendo. Njegova poslovna politika ulaganja u ideje i inovativnost umjesto u skupi hardver urodila je nepobitnim plodom. Naslovi za njegovu konzolu Nintendo Wii i prijenosnu konzolu Nintendo DS prodaju se kao ludi. Za to vrijeme ostali veliki igrači poput Sonya i Microsofta mogu samo gledati kako im ovaj novovjeki izraz digitalne zabave otkida tržište. Komad po komad, dio po dio… Neobavezne igre imaju još jednu tržišnu prednost; ne trebaju previše financijskog inputa za razvoj. Dok klasični naslovi za potrebe developmenta pojedu na desetke milijuna EUR-a, prosječna neobavezna igra košta samo 100 000 do 350 000 EUR-a. Čista tržišna logika nalaže da takve igre uglavnom izrađuju male i neovisne softvarske kompanije koje bez prevelikog rizika mogu ostvariti pristojnu dobit.

Rast trenda neobaveznih igara primijetili su i neki od velikih; posebno Electronic Arts koji je oformio poseban sektor za takav tip izdavaštva. Electronic Arts je ujedno potpisao i dogovor sa tvornicom igračaka Hasbro o izradi video igara utemeljenih na njihovom popularnom Monopolyu i Scrabbleu. Pa premda centralni dio idustrije video igara još uvijek ne treba binuti zbog ovog tržišnog segmenta, može izvući neke važne pouke. Naime, glavni akteri mainstreem igraće industrije puno su se puta žalili na ograničenost dosega njihovih proizvoda.

Dakle, uglavnom se uspjevalo kod mladih, urbanih i krvožednih 25 godišnjaka te se za takvo stanje stvari krivila neka viša psihološko-perceptivna sila. No sada je jasno da su krivi bili sami proizvođači koji nisu znali reagirati na potrebe tržišta.

Jer ako danas postoji niša pedesetogodišnjih korisnika koja želi igrati kvalitetne logičke igre kako bi si prikratila dosadno popodne, tada je ta niša bila prisutna i prije desetak godina. Samo što ju tada nitko nije uočio te samim time, niti ubrao mogući profit. Profit, koji je kao što danas vidimo – bio na dohvat ruke.

Ocjena 3.00 od 5
, , , ,

Autor teksta:

eBizMags - ukupno napisanih 269 tekstova na eBizMags.

Svi autori - Što je eBizMags?

Kontaktiraj autora

Vas Komentar