RSS

BI 2.0: Sljedeća generacija

Tue, Jun 2, 2009

ePoslovanje

BI 2.0: Sljedeća generacija

Počeli smo živjeti u „realnom vremenu“, iz minute u minutu. Vijesti su dostupne gotovo istog trenutka kada se dogode u bilo kojem kutku svijeta, upoznati smo s trenutnim stanjem na našem bankovnom računu, stanjem zaliha mobitela kojeg želimo kupiti, ili raspoloživošću sjedišta na letu kojeg želimo rezervirati. Svaka od ovih akcija stvara gomilu podataka. Da bi se poslovni modeli mogli prilagoditi takvom poslovanju koriste se tehnologije zasnovane na događajima, a podaci se prenose arhitekturama koje su orijentirane uslugama (Service-Oriented Architectures, SOA). Poslovna inteligencija (Business Intelligence, BI) nije međutim doživjela mnoge promjene od svoje pojave uz bok relacijskih baza podataka i SQL upita, sve do pojave BI 2.0 koncepta. BI 2.0 bi trebala donijeti jednostavnost i čvršće veze između analize i akcije. Primjer filozofije jednostavnog i efikasnog korištenja kojem teži BI 2.0 može biti i Google, koji usprkos svom rudimentarnom sučelju, najčešće daje ono što je traženo na prvoj stranici, ali i mnogo više, uz jednostavno korištenje, pouzdanost i besplatnost. Gotovo potpuna suprotnost tomu su postojeće BI aplikacije. Prema nekim istraživanjima više od trećine od nekoliko milijuna kopija programa poslovne inteligencije stoji neiskorišteno na policama i diskovima krajnjih korisnika.

BI 2.0 je pojam koji uključuje nekoliko važnih koncepata o načinu na koji se koriste informacije u poslu, organizacijama i upravljanju. Pojam je također povezan i s poslovnom inteligencijom u realnom vremenu koja je pokretana događajima, no ponajviše se odnosi na primjene ovih tehnologija na poslovne procese. Osnova ove arhitekture su događaji, posebice XML poruke, s obzirom da većinu suvremenih procesa pokreću događaji. Neki od osnovnih elemenata tradicionalne poslovne inteligencije čine se u ovom kontekstu zastarjelima, primjerice SQL upiti koji su poprilično daleko od idealne implementacije dodavanja inteligencije procesima. Tradicionalna skladišta podataka omogućila su značajne napretke u korištenju informacija, no njihova arhitektura ograničava mogućnost optimizacije svakog poslovnog procesa u kojeg se želi ugraditi poslovna inteligencija. Problem nastupa u sekvencijalnom obrađivanju informacija i izvješćivanju. Postavlja se pitanje kako možemo izgraditi pametnije poslovne procese koji bi organizacijama osigurali kompetitivnu prednost?

-

BI: Klijent/server naslijeđe

Pomagala poslovne inteligencije koje danas koristi većina organizacija dizajnirani su da riješe probleme koji su nastali u ranim 90-tima s proširenjem relacijskih baza podataka. Kako je sve više informacija pohranjeno u bazama podataka, njihovo jednostavno dohvaćanje postalo je zadatak IT odjela, s obzirom da većina korisnika nije bila zainteresirana da postanu eksperti u pisanju SQL upita. Dohvaćanje podataka postalo je tako osnovom poslovne inteligencije, koja je nadopunjena kasnije prikazom tih podataka.

Opisani pristup koji koristi podatke koji su stari satima ili danima može biti koristan, ali svakako ne govori izravno kako poboljšati poslovanje, pa mnogi menadžeri jednostavno zanemaruju takve izvještaje arhivirajući ih kao reference. Jasno je da takav pristup ne omogućuje kvalitetu usluge kakvu korisnik očekuje, jer informacije dolaze prekasno za većinu primjena. Problem neće riješiti nove verzije pomagala poslovne inteligencije koji se oslanjaju na brža skladišta podataka ili ljepše sučelje, zbog toga jer je problem u činjenici da već pri pohranjivanju podataka u skladišta podataka oni postaju zastarjeli i nekorisni.

Vrlo često vlada nerazumijevanje da podaci u realnom vremenu nisu potrebni jer ih krajnji korisnici ne mogu analizirati u realnom vremenu. To je posljedica BI 1.0 razmišljanja – samo brže dostavljanje izvještaja ne rješava problem. Izvještaji naime nisu optimalni izlazni oblik iz BI sustava. Izvještaje je potrebno analizirati i interpretirati prije nego što se mogu donijeti ikakve odluke, a istraživanja pokazuju da ih korisnici ne analiziraju ako već ne postoji problem. Sustav poslovne inteligencije tako ne bi trebao samo jednostavno izvješćivati o efikasnosti procesa, nego se koristiti unutar procesa kao način usmjeravanja radnog toka automatski na temelju korisnikovih ulaznih informacija. Stoga se podaci moraju ne samo bilježiti u stvarnom vremenu, već i analizirati i interpretirati. Na taj način dolazimo do BI sustava pokretanih događajima, a koji analiziraju svježe informacije i automatski pokreću akcije. Skladišta podataka jednostavno nisu prikladna za ovu primjenu.

-

Kompanije su započele s prikazom svojih skladišta podataka kao web usluga da bi ih mogle koristiti druge aplikacije ili procesi spojeni preko SOA ili nekog middlewarea. Problem ovog pristupa ostaje isti – skladište podataka nije mjesto na kojem bi se pronašli podaci o trenutnim performansama procesa. Jasno je da će se skladišta podataka i dalje upotrebljavati, ali samo kao sustav zapisa koje neće više biti jedino mjesto na kojem je BI moguć. Izvješćivanje i prezentacije će i dalje biti vezane uz skladišta podataka, no skladišta više neće biti izvor informacija u stvarnom vremenu.

Usprkos svojim nedostacima tradicionalna poslovna inteligencija se ne može smatrati neuspjehom, jer su brzina i način dohvaćanja informacija, te njihova prezentacija puno napredniji nego prije pojave pomagala poslovne inteligencije kada se obrada podataka uglavnom temeljila na papiru. Činjenica ostaje ipak da se poslovna inteligencija temelji samo na dvije stvari, podacima i izvještajima, te ne odlazi ni korak dalje u novim inačicama svojih pomagala. Sve je zapravo bilo usredotočeno na podatke (integracija, kvaliteta, čišćenje, skladišta, upravljanje, itd.), a pravi je korak naprijed zahtijevao promjenu pristupa. Stoga su postojeća BI rješenja uglavnom namijenjena korisnicima koji mogu razumjeti modele podataka i imaju vremena za izgradnju analitičkih postupaka za njih, da bi se dobio oblik koji je pogodan za prezentaciju menadžerima. Prema nekim istraživanjima oko 5 posto zaposlenih u kompanijama zaduženo je za takve poslove. Jedini je problem nastao jer menadžment zapravo nije koristio sustave poslovne inteligencije u mjeri koja se očekivala, već se vraćao rudimentarnijim pomagalima, poput tabličnih kalkulatora, koji zahtijevaju veliku količinu analitičkog posla. Stoga je porast pomagala poslovne inteligencije uglavnom ograničen na porast pasivnog izvješćivanja, a ne aktivne analize, suradnje ili donošenja odluka. Drugi je problem činjenica da izvještaji nisu daleko odmakli od pasivnog, nepromjenjivog izvještaja na papiru, jer njihovo prebacivanje u elektronički oblik, dodavanje novih načina prikaza, ili dinamike poput navigacije, nije mnogo poboljšalo njihovu uporabu za automatiziranje donošenja odluka.

Ocjena 4.33 od 5
, , ,

Autor teksta:

Marko Lackovic - ukupno napisanih 44 tekstova na eBizMags.

Dodiplomski studij završio je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, na kojem je stekao magistarsku i doktorsku titulu sa specijalizacijom u području telekomunikacija i informatike. Također je završio poslijediplomski MBA studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, pri čemu su mu glavni interesi bili strateški menadžment, te menadžment znanja. Svoju istraživačku karijeru započeo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i na Swiss Federal Institute of Technology (EPFL) u Švicarskoj, a stečena znanja primjenjuje u R&D centru kompanije Ericsson Nikola Tesla d.d. u Zagrebu. Karijeru nastavlja na menadžerskim pozicijama kao voditelj prodaje u kompaniji Huawei Technologies d.o.o., te direktor prodaje u firmi Atento d.o.o. Sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata Europske unije, te je napisao preko 30 znanstvenih radova. www.markolackovic.com Nadalje, suvlasnik je prvog Internet magazina u JIE regiji s područja e-poslovanja www.eBizMags.com

Kontaktiraj autora

0 Komentari za ovaj tekst

1 Trackbacks za ovaj tekst

  1. Mreže nove generacija faktor konkurentnosti - 2.dio | eBizMags Says:

    [...] u potpunosti da zamijeni sadašnju klasičnu arhitekturu telefonske mreže, koju nazivamo PSTN/ISDN arhitektura.  U osnovi mreže bio bi paketski prenos podataka koji bi zbog potrebe da se izvjesni podaci [...]

Vas Komentar